Fotoportret Frana Gundruma, Atelijer Mosinger, Zagreb, poč. 20. st.
Fran Gundrum-Oriovčanin, hrvatski liječnik i kulturni djelatnik (Oriovac, 9. X. 1856. – Križevci, 24. VII. 1919.), djelovao je kao gradski fizik u Brodu na Savi, potom u različitim mjestima u Bugarskoj, a od 1894. do kraja života kao gradski fizik i ravnatelj bolnice u Križevcima te docent higijene na tamošnjem Gospodarskom učilištu. Istaknuo se kao zdravstveni prosvjetitelj i popularizator medicine, promicatelj higijenskoga načina življenja te kao borac protiv alkoholizma i pušenja; plodan medicinski pisac. Bio je osnivatelj i predsjednik Društva apstinenata Hrvatske i Slavonije, putopisac i književnik, prevoditelj s bugarskoga, numizmatičar i kolekcionar, pokretač i nositelj različitih društvenih djelatnosti u Križevcima.
Ovaj enciklopedist široke kulture i znanja, školovan u Hrvatskoj i Beču, zanimao se za očuvanje ljudskoga zdravlja i promicao kulturu zdravoga života i zdrave prirode. Objavio je brojne knjižice, priručnike i naputke o zdravstvu spolnoga života, provevši, zacijelo, jedno od prvih istraživanja o prostituciji uopće. Pisao je o njezi zubi, suzbijanju kožnih bolesti, o ovisnostima. Gundrumova je knjiga Duhan bila nagrađena na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.
Bio je ogorčeni neprijatelj duhana, crne kave, osobito alkohola, što baš i nije bilo popularno u sredini gdje se njegovala kultura pijenja u veselim društvima. Dr. Gundrum je smatrao da ljudski vijek može produljiti tjelovježbom, plivanjem i vožnjom biciklom, pa je izmislio i “stroj za plivanje” na suhom. Gundrum je proučavao bogatu hrvatsku povijest i kulturu, pri čemu je u starim Križevcima nalazio vrelo nadahnuća. Sahranjen je na zagrebačkom Mirogoju.
Istraživanje o “najstarijem zanatu na svijetu” proveo je 1907. kao “iskaz o bludnicama”: Svatko će priznati da se toj osebujnoj važnoj pojavi u društvu čovječanskom mora posvetiti najveći mar, ako će se sva pitanja koja se tiču bludništva proučavati. Vrlo je važno znati razloge koji vode u ralje bludništva nevine djevojke, kao što je jednako važno u koliko najveći vrag čovječanstva, alkohol, ima upliva na proširenje toga zla.
Zauzima se Gundrum za rani spolni odgoj djece i mladeži: Potrebno je da dijete mnogo znade, za lakše razumijevanje različitih odnosa treba već zarana početi. Djeca se u roditeljskom domu mogu uživiti u prave životne nazore. Rekao bih da nije ispravna tvrdnja da se dijete ne smije upoznati s nekim odnosima, da mu se ne smije uvijek istina reći, nego ga po tami voditi kojekakvim lažljivim predpostavkama, ludim bajkama i sličnim, kad dijete želi da od roditelja što saznade.
Knjiga Frana Gundruma Zdravstvo spolnoga života, Zagreb, 1905., Knjižnica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU
Stranica iz knjige s tabličnim prikazom veneričkih bolesti u Hrvatskoj 1905. godine
Povelja člana utemeljitelja Hrvatskog akademičkog društva “Zvonimir” u Beču Frana Gundruma
Beč, 4. 7. 1900., inv. br. HMMF-43
