Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1881 rođen Antun Vrgoč, hrvatski farmaceut (Gunja, 30. VIII. 1881. – Zagreb, 8. VIII. 1949.), doktor znanosti, profesor farmakognozije i prvi dekan (1924.–45.) na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je kemiju na Mudroslovnom fakultetu, te je osim kemije slušao botaniku, zoologiju, mineralogiju, filozofiju i farmakognoziju. Nakon diplome 1904. nastavio je studij farmakognozije i fiziološke botanike u Grazu te u Bernu gdje se u Institutu za farmakognoziju usavršavao iz farmakokemije i farmakobotanike. Godine 1907. postao je asistent u Zavodu za farmakognoziju u Zagrebu, a 1910. je doktorirao. U vrijeme kada je bio predstojnik Zavoda, farmakognoška zbirka droga dopunjena je izuzetno vrijednim i rijetkim primjercima prekomorskih droga i danas sadrži više od 3000 droga. Uz nastavni rad zaslužan je i za razvoj znanosti na području farmakobotanike, a bavio se i farmaceutskom kemijom te poviješću pripreme i primjene ljekovitoga bilja u liječenju bolesti. Bavio se i poviješću farmacije, posebice temama iz povijesti ljekarništva Hrvatske vojne krajine. Autor je prvoga modernog hrvatskog udžbenika farmakognozije Uputa u farmakognoziju (1931.) te Farmakografije Banovine Hrvatske te ujedno Bosne i Hercegovine (1940.). Kao povjesničar ljekarništva najčešće je obrađivao teme o djelovanju ljekarnika i ljekarničke službe. Sudjelovao je u izradbi I. izdanja Jugoslavenske farmakopeje.

1920 Rođena Duška Blažević, hrvatska liječnica, neuropsihijatar (Sarajevo, 30. VIII. 1920. — Zagreb, 17. XII. 1981.). Gimnaziju je pohađala u Sarajevu, studij medicine završila 1944. u Zagrebu, gdje je 1976. doktorirala tezom o specifičnosti završne faze psihoterapije. Već kao gimnazijalka opredijelila se za napredne ideje te je od samog početka okupacije bila aktivist NOP-a, a nakon završetka studija sudionik NOB-a u sanitetu Desetoga zagrebačkog korpusa. God. 1947.–51. specijalizirala je neuropsihijatriju u zagrebačkoj Neurološko-psihijatrijskoj klinici, gdje ostaje raditi kao asistentica u Psihoterapijskom odjelu od samog njegova osnutka (1953.). God. 1958. habilitirala se na zagrebačkomu Medicinskom fakultetu te 1962. bila izabrana za izvanrednog, a 1969. za redovitog profesora. God. 1969. osamostaljuje Psihoterapijski odjel i pretvara ga u Centar za mentalno zdravlje, razvivši ustanovu u kojoj se stručno primjenjuje psihološka terapija i prevencija mentalnih poremećaja, znanstvenim metodama istražuje i analizira psihoterapija, te koja djeluje kao učionica za medicinsku psihologiju, psihoterapijsku teoriju i psihoterapijske metode. Inaugurirala je zagrebačku psihoterapijsku školu kojoj je osnovno obilježje aktivna psihoterapija, a bavila se i organizacijom službe zaštite mentalnog zdravlja. Razradila je koncepciju preventivnog i kurativnog rada u zaštiti mentalnog zdravlja osobito se baveći neurozama i psihosomatskim reakcijama, zatim problematikom dinamičke psihijatrije i psihoterapijom, posebice skupnom, nastojeći prilagoditi teoriju suvremene psihološke znanosti našoj autohtonoj sredini te proučavajući odnos psihoterapije prema sociologiji. Surađivala je u udžbeniku Psihijatrija R. Lopašića, S. Betlheima i S. Dogana, priredila drugo izdanje Duševne higijene M. Bedenića te 1971. osnovala i do smrti vodila časopis Psihoterapija. Bila je predsjednica Psihoterapijske sekcije Zbora liječnika Hrvatske i Udruženja psihoterapeuta Jugoslavije, potpredsjednica Zbora liječnika Hrvatske i Saveza liječničkih društava Jugoslavije te stalna savjetnica Odjela za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.

1979 Otvoren dislocirani studij medicine u Osijeku pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

1991 Umro Živko Kulčar, hrvatski liječnik, epidemiolog (Zagreb, 16. XI. 1924. – Zagreb, 30. VIII. 1991.). Završivši 1949. studij medicine te specijalizaciju iz epidemiologije u Zagrebu, vodio je u Zavodu za zaštitu zdravlja Hrvatske Službu za proučavanje i suzbijanje kroničnih masovnih nezaraznih bolesti. Bio je redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta. Posebice se bavio epidemiologijom duševnih bolesti i karcinoma pa je utemeljio Republički registar za rak i razvio program prevencije malignih neoplazma u Hrvatskoj.