Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1867 rođen Ladislav Gayer (Požega, 1867. – Zagreb, 1939.), hrvatski ljekarnik. Rođen je u Požegi 26. veljače 1867. godine, nakon svog dvije godine starijeg brata Eugena, u braku Aleksandra i Emilije Gayer. Godine 1887. Aleksandar Gayer s obitelji seli se u Zagreb, gdje je upisan u Zavičajnik grada Zagreba kao “kraljevski viećnik Sudbenog stola”. Nakon srednje škole Ladislav Gayer je, opredjeljujući se za ljekarničku struku te slijedom onodobne obrazovne sheme, 1882. godine postao praktikantom u Vinkovcima u ljekarni K crnom orlu Josipa pl. Kallivode. Kallivoda ju je tri godine ranije kupio od Julija Domca (1853. – 1928.), kasnije profesora Farmakognozije na Mudroslovnom fakultetu, koji ju je naslijedio od svog oca Sigismunda i vodio je sve do svog odlaska na studij u Graz 1879. godine. Nakon tri godine prakse u ljekarni mladi je praktikant Ladislav Gayer pri Gremiju ljekarničkog društva u Osijeku 1885. položio tirocinijski ispit. Svoje će školovanje potom nastaviti u Zagrebu, kamo se preselila i čitava njegova obitelj. Ovdje upisuje dvogodišnji studij farmacije u sklopu Zagrebačkog sveučilišta, na kojem je 21. srpnja 1888. i promoviran u magistra farmacije. Tijekom sljedećih 15 godina Ladislav Gayer radi kao suradnik u nekoliko ljekarna: od listopada 1889. do siječnja 1890. u ljekarni Kod svetog duha u Novom Sadu, potom u Mayerovoj ljekarni u Ljubljani, ljekarni Maria Hilfe u Celju, ljekarni K zlatnom lavu u Karlovcu, od 1. siječnja do 1. prosinca 1897. u ljekarni sv. Marije u Zagrebu, te od 1. prosinca 1897. do ožujka 1898. u zagrebačkoj ljekarni Hinka Brodjovina K Zrinskom. Koncesiju za ljekarnu Crvenom križu u Zagrebu Ladislav Gayer dobio je Dekretom Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade od 6. lipnja 1903. godine. Njezin naziv i amblem spominje ljekarnik Stanislav Ilakovac u svom članku: Nazivi i znakovi ljekara pri čemu ističe: Znak Crvenoga križa ljekarne Gayer kao i Genfski krst, što ga ima jedna ljekarna u Budimpešti, zaštićen je od Društva Crvenog krsta u Ženevi, pa ga ljekarne ne smiju uzimati kao svoj znak. Unatoč navedenomu znak ljekarne stoji na ovoj zgradi do danas. Ladislav Gayer umire 1939. godine, a njegova je smrt zabilježena na stranicama Farmaceutskog/Apotekarskog vjesnika ovim riječima: U Zagrebu je preminuo 1. novembra 1939. u 73. godini mr. ph. Ladislav Gayer, vlasnik apoteke u Zagrebu. Pokojni Gayer bio je uopće poznat zbog svoje plemenitosti i poštenja. Zbog takvih svojih lijepih osobina uživao je ugled i poštovanje i izvan kruga svojih znanaca.

1874 Osnovan Hrvatski liječnički zbor. Hrvatski liječnički zbor je javna udruga hrvatskih liječnika (doktora medicine i stomatologije) osnovana radi unaprjeđenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa. Hrvatski liječnički zbor osnovan je pod imenom Sbora liečnikâ kraljevina Hrvatske i Slavonije, a službeni glasnik Liečnički viestnik izašao je siječnja 1877.

1924 Hrvatski dan liječnika Obilježavanje Hrvatskog dana liječnika uvijek je prilika za prisjećanje na 1874. godinu, kada je skupina od dvadeset i jednog liječnika utemeljila liječničko društvo, tada osmu liječničku udrugu u Europi, sa željom da se unaprijedi medicinska struka.

1939 Rođen Vladimir Dugački, hrvatski oftalmolog, povjesničar medicine i leksikograf (Zagreb, 26. II. 1939. – Zagreb, 11. III. 2014.). Maturirao je 1957. u Klasičnoj gimnaziji te 1964. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija do 1972. radio je kao liječnik zagrebačke Stanice za hitnu pomoć te 1966.-69. kao asistent Instituta za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti JAZU. God. 1969.-71. bio je pomoćni asistent pri Katedri za histologiju i embriologiju Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Specijalizirao je 1972.-75. oftalmologiju u Klinici za očne bolesti Kliničkoga bolničkoga centra u Zagrebu, u kojoj je radio od 1972. do umirovljenja 2004., te bio suvoditelj Ambulante za očne dječje bolesti. Primarijusom je postao 1985. Na Klinici je dao inicijativu za osnivanje muzejske zbirke za povijest oftalmologije. Bio je višegodišnji tajnik, a od 2000. predsjednik Hrvatskoga društva za povijest medicine Hrvatskoga liječničkoga zbora, član Odbora za medicinsku leksikografiju HAZU, Odbora za njegovanje tradicije Medicinskoga fakulteta, Družbe »Braća hrvatskoga zmaja«, začasni član Hrvatskoga liječničkoga zbora »Ladislav Rakovac« i nositelj njegova odličja, predsjednik Hrvatskoga društva za medicinsko nazivlje i predsjednik Suda časti Podružnice Zagreb Hrvatskoga liječničkoga zbora. Znatno je pridonio istraživanjima u povijesti medicine, poglavito u povijesti oftalmologije te iz područja medicinske enciklopedistike i leksikografije.