Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1869 Umro Jan Evangelista Purkyně, češki anatom i fiziolog (Libohvice, 17. prosinca 1787. – Prag, 28. srpnja 1869.). Bio je jedan od najpoznatijih znanstvenika svoga vremena. Rođen je u Bohemiji (tada dio austrijske monarhije, sada Češka). Godine 1818. diplomirao je medicinu na Karlovu sveučilištu u Pragu, gdje je imenovan profesorom fiziologije. Otkrio je efekt Purkinjea pri čemu, kako intenzitet svjetlosti opada, crveni predmeti kao da blijede brže od plavih predmeta iste svjetline. Objavio je dva sveska Promatranja i eksperimenti koji istražuju fiziologiju osjetila i nova subjektivna izvješća o viziji koji su pridonijeli nastanku znanosti o eksperimentalnoj psihologiji. Osnovao je prvi svjetski odjel za fiziologiju na Sveučilištu u Breslauu u Pruskoj 1839., a prvi službeni laboratorij za fiziologiju na svijetu 1842. godine. Bio je osnivač Književno-slavenskog društva. Najpoznatiji je po otkriću Purkinjskih stanica iz 1837. godine, velikih neurona s mnogo razgranatih dendrita koji se nalaze u moždanu. Poznat je i po otkriću vlakana Purkinje 1839. godine – vlaknastog tkiva koje provodi električne impulse iz atrioventrikularnog čvora do svih dijelova ventrikula srca. Ostala otkrića uključuju Purkinje slike, odraz objekata sa struktura oka i pomak Purkinje, promjenu svjetline crvene i plave boje kako intenzitet svjetlosti postupno opada. Purkyně je također uveo znanstvene izraze plazma (za komponentu krvi koja ostaje nakon uklanjanja suspendiranih stanica) i protoplazma (tvar koja se nalazi unutar stanica).

2026 Svjetski dan hepatitisa. Svake se godine u svijetu 28. srpnja obilježava Svjetski dan hepatitisa s ciljem podizanja svijesti javnosti o javnozdravstvenom značaju virusnih hepatitisa, prvenstveno hepatitisa B i C. Hepatitis pogađa stotine milijuna ljudi širom svijeta, uzrokujući akutnu i kroničnu bolest i ubijajući blizu 1,4 milijuna ljudi svake godine. Prvi međunarodni dan osviještenosti o hepatitisu C, koordiniran od strane različitih europskih skupina bolesnika i zemalja Bliskog istoka i Baby Muriel, održan je 1. listopada 2004. godine. Međutim, mnoge skupine bolesnika nastavile su obilježavati 'dan hepatitisa' na različite datume. Iz tog je razloga 2008. godine Svjetski savez za hepatitis u suradnji s grupama pacijenata proglasio 19. svibnja prvim svjetskim danom hepatitisa. Nakon usvajanja rezolucije za vrijeme 63. Svjetske zdravstvene skupštine u svibnju 2010., Svjetski dan hepatitisa dobio je globalnu potvrdu kao glavni fokus nacionalnih i međunarodnih napora na podizanju svijesti, a datum je promijenjen u 28. srpnja (u čast nobelovca Barucha Samuela Blumberga, otkrivača virusa hepatitisa B, koji na taj datum slavi rođendan). Rezolucijom je rečeno da će "28. srpnja biti proglašen Svjetskim danom hepatitisa kako bi se pružila prilika za obrazovanje i veće razumijevanje virusnog hepatitisa kao globalnoga javnozdravstvenog problema te kako bi se potaknulo jačanje preventivnih i kontrolnih mjera ove bolesti u zemljama članicama."   Svjetski dan hepatitisa danas je prepoznat u više od 100 zemalja gdje se svake godine organiziraju brojna događanja poput besplatnih projekcija, oglasnih kampanja, demonstracija, koncerata, talk showa, kampanja cijepljenja i drugo. Svake godine SZO i Svjetski savez za hepatitis objavljuju izvještaj o svim događanjima širom svijeta.