Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1503 Rođen Nostradamus (pravo ime Michel de Nostre-Dame), francuski liječnik i astrolog (Saint-Rémy-de-Provence, 14. XII. 1503. – Salon-de-Provence, 2. VII. 1566.). Doktorirao je medicinu u Montpellieru 1529. Istaknuo se kao liječnik za epidemije kuge koja je u prvoj polovini XVI. st. poharala južnu Francusku. Uz medicinu bavio se i astrologijom. Napisao je astrološki almanah koji se u različitim preradbama pretiskuje i do danas. Najpoznatiji je po svojim knjigama Proročanstava (Prophéties, 1555.), pisanima u strofama od 4 stiha, kojih je bilo 642, a bile su podijeljene u 7 »centurija«. Stihovi nisu književno distinktivni, a sadržajno se sastoje od nejasnih i nedorečenih proročanskih odlomaka (proročanstva sežu do 3797.) koji su upravo zbog takvih značajki bili podložni različitim tumačenjima, a drži se da ih je napisao kako bi privukao pozornost moćnih velikaša. Budući da su nastala u doba velike nesigurnosti (kuga i hugenotski ratovi), Nostradamusova proročanstva postigla su izniman uspjeh. Nostradamus je postao dvorski astrolog Katarine Medici pa je 1568. objavio konačno izdanje Proročanstava, prošireno na 10 centurija s ukupno 965 katrena. Pokušaji kritičkoga pristupa Nostradamusovim proročanstvima i upozorenja kako je riječ o »monstruoznim zlouporabama« (anonimna publikacija Monstrum zlouporabe – Le Monstre d’abus, 1558.) nisu imali uspjeha, ponajprije zato što je jedan stih iz prve centurije doveden u svezu s tragičnom smrću kralja Henrika II. 1559. godine. Interes za Nostradamusova proročanstva opstao je sve do danas, zahvaljujući prispodobljivanju autorovih stihova stvarnim događajima (npr. pojavama Napoleona, pape Ivana Pavla II. ili svjetskim krizama i katastrofama), što je rezultiralo i mnogobrojnim komentarima i tumačenjima.

1912 Rođen Sead Midžić, hrvatski liječnik (Tuzla, BiH, 14. XII. 1912. – Zagreb, 24. VII. 1999.). Završio 1938. studij medicine u Zagrebu, od 1946. do umirovljenja djelovao je u Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu Jordanovac u Zagrebu, gdje je bio predstojnik Klinike za pulmologiju, u kojoj je organizirao Laboratorij za istraživanje respiratornih funkcija. Bio je redoviti profesor zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta i redoviti član HAZU. Bavio se osobito respiratornom patofiziologijom, uveo je poslijediplomski studij iz pulmologije s ftizeologijom.