Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1380 Spomendan sv. Katarine Sijenske (25. 3. 1347. – 29. 4. 1380.), svetice zaštitnice bolničara i medicinskih sestara. Sveta Katarina Sijenska, uz svetu Tereziju Avilsku prva žena proglašena naučiteljicom Crkve, smatra se mističarkom i sveticom kod koje je izvanredno naglašena ljubav prema Kristu i Crkvi. Živjela je u vrlo teškom razdoblju crkvene povijesti, u 14. stoljeću, kad su pape stolovali u Avignonu te bili pod utjecajem francuskih kraljeva, što je urodilo mnogim neželjenim posljedicama. Doživjela je i zapadni raskol, kada je Crkva imala dvojicu papa. Borila se za politiku pomirenja među gradovima, pokrajinama i državama te za obnovu u Crkvi. Najveći odjek u Sieni doživjela je sv. Katarina svojim pomaganjem pučanstvu tijekom teške epidemije kuge 1374., kada je i sama dvorila bolesnike. Mnogima je svojom molitvom vratila željeno zdravlje, a njezin je hrabri primjer potaknuo i druge da pomažu bolesnicima. Ona je svima ulijevala pouzdanje. Svetoj Katarini Sijenskoj ljudi se obraćaju za pomoć u glavobolji, osobito migrenoznog tipa.

1939 Rođen Mislav Jurin, hrvatski liječnik, imunolog i onkolog (Šibenik, 29. IV. 1939. – Zagreb, 7. XII. 2021.). U Zagrebu završio gimnaziju 1957, na Medicinskom fakultetu diplomirao 1964. i doktorirao 1966. tezom Parabioza miša roditeljskog soja i hibrida F1. Od 1964. radio u Institutu »Ruđer Bošković« (IRB), a 1965–69. bio je i asistent u Zavodu za fiziologiju Medicinskoga fakulteta. God. 1969–72. i 1973. usavršivao se u Houstonu (Anderson Hospital i Tumor Institute University of Texas). Od 1972. znanstveni je suradnik, od 1977. viši znanstveni suradnik i od 1980. znanstveni savjetnik IRB. Voditelj je Laboratorija za diferencijaciju stanica i tkiva Zavoda za molekularnu medicinu IRB. Od 1972. predaje na poslijediplomskim studijima na Prirodoslovno-matematičkom i Medicinskom fakultetu, od 1983. redoviti je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a od 2001. predaje i na osječkom te od 2002. na mostarskom Medicinskom fakultetu. Glavna su područja njegova rada regulacija rasta tumora i diferencijacija tumorskih stanica te imunološki odnos tumora i domaćina. Istražuje onkogene i gene supresore tumora te nove metode liječenja tumora (imunomodulacija, bioterapija, fotodinamička terapija, onkolitička virusna vakcina). Od 1997. glavni je urednik glasila Rugjer. Bio je suradnik u udžbenicima R. Novaka i dr. Odabrana poglavlja iz urologije (Zagreb 1987) i Urološka onkologija (Zagreb 1994), S. Gamulina i dr. Patofiziologija (Zagreb 1995³), te u spomenici Institut »Ruđer Bošković« 1950–1980 (Zagreb 1980). Kao srednjoškolac i student bio je veslač u osmercu Akademskoga veslačkoga kluba »Mladost«, a od 1975. športski je liječnik u Hrvatskom nogometnom savezu. Dobitnik Nagrade grada Zagreba 1978.

1994 Umro Miroslav Suvin, hrvatski liječnik (Zagreb, 30. V. 1899. – Zagreb, 29. IV. 1994.). Studirao je medicinu u Grazu i Beču, gdje je diplomirao 1923. Potom se u Beču specijalizirao iz stomatologije (1926.) i psihoanalize. Od 1927. do 1941. radio je u Zagrebu u privatnoj stomatološkoj praksi. Godine 1943. uključio se u sanitet Narodnooslobodilačke vojske, a nakon Drugoga svjetskog rata radio na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. U Zagreb se vratio 1951., te je na Odontološkom odsjeku Medicinskoga fakulteta osnovao Odjel za dentalnu protetiku i postao njegovim prvim nastavnikom i predstojnikom. Osnivač je i prvi predstojnik (do umirovljenja 1969.) Zavoda za stomatološku protetiku Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu. Od 1962. bio je i redoviti profesor toga fakulteta. Najzaslužniji je za razvoj stomatološke protetike; dao je izvorna rješenja za fiksaciju djelomične proteze. Napisao je udžbenik Stomatološka protetika (1963.). Bio je pokretač i glavni urednik Stomatološke biblioteke za praktičare (I–XI, 1965.–88.). Dobio je Nagradu za životno djelo (1975.).