Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1808 Rođen Josip Kalasancije Schlosser – Klekovski, hrvatski prirodoslovac i liječnik češkoga podrijetla (Jindřichov, Moravska, 25. I. 1808. – Zagreb, 27. IV. 1882.). Završio medicinu u Beču. U Hrvatsku je došao 1836. kao privatni liječnik, a potom je službovao kao županijski liječnik u Križevcima (1844.–54.) i Zagrebu (1854.–61.) te kao zemaljski liječnički savjetnik i sudbeni liječnik. Zaslužan je za unaprjeđivanje onodobnoga javnog zdravstva. Poznat je po istraživanjima biljnoga i životinjskoga svijeta Hrvatske pa se smatra osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj. Osobito su mu značajna istraživanja hrvatske flore u suradnji s Lj. Vukotinovićem, u suautorstvu s kojim je objavio značajna floristička djela: Pregled hrvatske flore (Syllabus florae Croaticae, 1843.), malu ekskurzijsku floru za određivanje biljaka Bilinar (1873.) i fundamentalno djelo Hrvatska flora (Flora Croatica, 1869.), koje ni do danas nije nadmašeno jer još nema suvremene analitičke hrvatske flore. Schlosser je bio među prvim izabranim članovima JAZU i predstojnik matematičko-prirodoslovnoga razreda. Prvi je predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva (1874.). Ime Klekovski izabrao je po Kleku za dodijeljeni mu naslov viteza (1867.).

1917 Na sjednici Hrvatskog sabora narodni zastupnik Milan Rojc iznosi prijedlog za osnivanje medicinskog fakulteta u Zagrebu.

1923 Rođena Božena Kopajtić, hrvatska internistica (Sušak, 25. I. 1923. – Rijeka, 28. 11. 2012.). Sušačku gimnaziju završila je 1942., diplomirala 1950. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala 1967. na Medicinskom fakultetu u Rijeci tezom Učestalost i klinička slika hipertireoze u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru. Nakon studija do umirovljenja 1990. radila je u Općoj bolnici Sušak. Specijalizaciju iz interne medicine završila 1956. u Zagrebu i te godine postala asistenticom na novoosnovanom riječkom Medicinskom fakultetu, na kojem je od 1963. docentica, od 1972. izvanredna i od 1977. redovita profesorica. Bila je predstojnica Interne klinike 1970.–89. i voditeljica poslijediplomskih studija 1978.–90. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Usavršavala se u Hamburgu 1955., Lyonu 1961. i Stockholmu 1971. Bavila se endokrinologijom, ponajviše funkcijom i poremećajima štitnjače, te utemeljila endokrinološku službu u riječkoj regiji. Napisala je knjigu Hereditarni nanizam u bašćanskom kraju na otoku Krku (Rijeka, 1999.). Dobitnica je Nagrade grada Rijeke 1972.

2010 Umro Nikola Korin, hrvatski liječnik (Ludbreg, 18. V. 1917. – Rijeka, 25. I. 2010.). Nakon osnovnog školovanja, gimnaziju je završio u Varaždinu, a u Zagrebu 1943. Farmaceutski fakultet te 1946. i Medicinski fakultet. Nakratko radi u Vojnoj bolnici u Zagrebu, a zatim dolazi u Rijeku, gdje će provesti cijeli profesionalni i životni vijek. Započeo je kao šef sanitarno-epidemiološke stanice u Sušaku te nastavio u bolnici “Braće dr. Sobol” u Rijeci, gdje će prijeći put od specijalizanta i mladog kirurga do primarijusa i šefa traumatologije u KBC-u Rijeka. Godine 1956. započinje i njegova nastavnička karijera na netom osnovanom Medicinskom fakultetu u Rijeci. Obranivši 1968. doktorsku disertaciju pod naslovom Studija povreda u riječkoj luci, postupno napreduje od asistenta preko znanstvenog suradnika i docenta do znanstvenog savjetnika i redovnog sveučilišnog profesora. Usavršavao se u Milanu, Lyonu, Hamburgu, Davosu, Grazu i Linzu. Usporedno se s velikim entuzijazmom bavi i proučavanjem povijesti medicine pa od 1968. preuzima nastavu iz predmeta Uvod u medicinu i povijest medicine, koju vodi do umirovljenja 1983. godine.