Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1895 Rođen Dickinson Woodruff Richards (Orange, NJ, SAD, 30. listopada 1895. – Lakeville, Connecticut, 23. veljače 1973.), američki fiziolog koji je 1956. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Wernerom Forssmannom i Andréom F. Cournandom. Cournand i Richards prilagodili su Forssmannovu tehniku upotrebe fleksibilne cijevi (katetera), provedene od lakatne vene do srca, kao sondu za istraživanje srca. Richards je završio prvi stupanj na Sveučilištu Yale 1917. godine, a kasnije je studirao na Koledžu liječnika i kirurga Sveučilišta Columbia (doktor medicine postaje 1923.). Nakon bolničke prakse i kratkog studija u Engleskoj, vratio se na Sveučilište Columbia 1928. i ondje predavao od 1947. do 1961. Od 1945. do 1961. radio je u bolnici Bellevue u New Yorku, gdje je upoznao Cournanda. Njihova uporaba i usavršavanje Forssmannove metode, poznate kao kateterizacija srca, omogućila im je mjerenje krvnog tlaka i drugih stanja u srcu.

1931 Umro Guido Holzknecht, austrijski radiolog (Beč, 3. prosinca 1872. – 30. listopada 1931.). Studirao je u Strasbourgu, Königsbergu i Beču, a 1905. postao je direktor rendgenskog laboratorija u bečkoj Općoj bolnici. Kasnije je u bolnici osnovao središnji odjel za radiologiju, koji je postao poznat kao Institut Guido Holzknecht. S radiologom Robertom Kienböckom (1871. – 1953.) bio je suosnivač Wiener Röntgengesellschafta (Bečko radiološko društvo). Guido Holzknecht bio je pionir u radiologiji. Godine 1902. osmislio je dozimetar u boji (koji se naziva kromoradiometar) za otkrivanje i mjerenje X-zraka. Kao i brojni drugi liječnici u prvim danima radiologije, i on je umro od posljedica trovanja zračenjem. Kremiran je u Feuerhalle Simmering, gdje je i sahranjen njegov pepeo. Holzknecht se pridružio bečkom psihoanalitičkom društvu 1910. godine. Kasnije je liječio i Sigmunda Freuda, čineći neuspješni pokušaj pomoćnog zračenja Freudova karcinoma skvamoznih stanica usne šupljine (kojemu je Freud na kraju podlegao). Njegovo je ime uključeno u Spomenik rendgenskim i radijumskim mučenicima svih naroda podignut u Hamburgu u Njemačkoj 1936. godine.

1960 Donesen Osnovni zakon o organizaciji zdravstvene službe u SFRJ. „Po zakonu o organizaciji zdravstvene službe postavljeni su kvalitetno novi principi organizacije zdravstvene zaštite u proširenju društvenog upravljanja, samostalnog financiranja, poboljšanja stručnog rada time, da se u ustanovama osnivaju stručni kolegiji, a zdravstvenim centrima kao novoj funkciji jedne za to određene ustanove stavlja se pored ostalog u zadatak provođenje stručnog nadzora. Postavljeni su principi slobodnog izbora liječnika i nagrađivanja zdravstvenih radnika prema stručnoj spremi, iskustvu, radnom mjestu, kvaliteti rada i prema učinku. Tim novijim vidovima koje je postavio zakon bitno se mijenjaju odnosi zdravstvenog radnika prema zdravstvenoj ustanovi, a isto tako i liječnička društva imaju drugačiju ulogu i zadatke nego što su ranije imali.“ (Izvor: zapisnik Redovne glavne godišnje skupštine Zbora liječnika Hrvatske 1963., izvještaj predsjednika doc. dr. Nikole Peršića)

1977 Umro Miljenko Kraus, hrvatski liječnik (Zagvozd, 1901. – Zagreb, 30. X. 1977.). Gimnaziju je pohađao u Splitu, medicinu je započeo studirati u Grazu, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1926./27. Zaposlio se 1929. kao ambulantni liječnik u Okružnom uredu za osiguranje radnika u Zagrebu. Član je KPJ od 1919. Po uspostavi NDH izgubio je namještenje. Godine 1947. postao je prvi povjerenik Povjereništva za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu grada Zagreba, a 1957. vratio se u Republički zavod za socijalno osiguranje u Mihanovićevoj ulici u Zagrebu. Utemeljio je u nas novu liječničku djelatnost – ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te kao pionir prvi počeo sastavljati izvještaje o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj. Također se bavio planinarstvom.