Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1817 Rođen Mavro (Moritz) Sachs, hrvatski liječnik (Jánosháza, Mađarska, 1. I. 1819. – Rijeka, 5. V. 1888.). Godine 1828. obitelj Sachs doselila se u Zagreb, gdje se Mavro školovao. Medicinu je studirao u Beču i diplomirao 1846. disertacijom o čuvanju zdravlja. Bio je prvi Židov iz Zagreba s doktorskom diplomom. Djelovao je kao gradski i županijski fizik u Zagrebu. Godine 1849. počeo je predavati sudsku medicinu na pravnom studiju Kraljevske akademije u Zagrebu, koja je predavanja poslije nastavio i na Pravnom fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta, a uz sudsku medicinu predavao je i zdravstveno zakonodavstvo. Od 1855. do 1860. bio je predsjednik zagrebačke židovske općine. Bio je prvi Židov koji je postao građaninom grada Zagreba. Umro je u Rijeci 1888. godine.

1862 Rođen Heinrich Braun, njemački kirurg i pionir anestezije (Rawitsch, provincija Posen, 1. siječnja 1862. – Überlingen, 26. travnja 1934.). Pohađao je Kreuzschule i Vitzthum-Gimnaziju Dresden, gdje je položio maturu 1881. godine. Studirao je medicinu na Sveučilištu Kaiser Wilhelms, Kraljevskom sveučilištu u Greifswaldu i Sveučilištu u Leipzigu. Državni ispit položio je 22. prosinca 1887. i unaprijeđen u zvanje Dr. med. Dr. Sc. Od 1888. do 1891. bio je na mjestu pomoćnika na kirurškoj sveučilišnoj klinici Halle. Godine 1891. otvorio je malu privatnu kliniku u Leipzigu, a 1894. preuzeo je i drugu. Iste godine završio je habilitaciju. God. 1899. imenovan je višim liječnikom zaduženim za novoizgrađenu bolnicu u Leipzigu, a 1905. imenovan je profesorom kirurgije na Sveučilištu u Leipzigu. Godine 1906. preselio se u Kraljevsku bolnicu u Zwickauu kao medicinski direktor, gdje djeluje 22 godine. Braun je predstavio nekoliko inovacija u kirurgiji i anesteziji. Među njima su bili otvoreno liječenje rana, izum "Braunove udlage" za pozicioniranje nogu, izum anestetičkog uređaja za doziranje etera i kloroforma i uvođenje prokaina, koji je razvio Alfred Einhorn, s dodatkom suprarenina u lokalnu anesteziju. Njegov učenik Arthur Läwen bio je uključen u Braunovo lokalno anestetičko istraživanje. Braun je također koristio otopine prokaina u anesteziji blizu leđne moždine, koju je razvio zajedno s leipziškim farmakologom Oskarom Grosom. Od 1912. nadalje, zajedno s hamburškim kirurgom Hermannom Kümmellom i berlinskim kirurgom Augustom Bierom, ostvario je ideju operativne teorije koja se pojavila 1913. godine i koja bi trebala ostati standardni rad na ovom polju desetljećima. Braun je realizirao ideju o "bolnici na selu" na periferiji industrijskog grada Zwickau. Gradnja je započela 1913. godine. Nakon prekida zbog Prvoga svjetskog rata, kirurška klinika svečano je otvorena 1. prosinca 1921.; druge su slijedile u sljedećih nekoliko godina. "Stil paviljona Zwickau" tadašnje ultramoderne bolnice postao je uzor brojnim drugim bolničkim zgradama u Njemačkoj i šire. Heinrich Braun vidio je funkcionalnu zgradu kao svoje životno djelo. Godine 1921. liječnik iz Chemnitza Gustav Boeters nagovorio je Brauna da obavi eugenički naznačene sterilizacije u njegovoj bolnici. Sterilizacije trojice dječaka i jedne djevojčice bile su nezakonite prema tada važećem zakonu i imale su za cilj donijeti odgovarajuću zakonsku regulativu. Heinrich Braun bio je na čelu Medicinskog društva Zwickau od 1908. do 1927. godine, a 1926. godine postao je počasnim građaninom grada Zwickau. Umirovljen je iz aktivne službe 30. ožujka 1928.

1908 S radom započeo Gradski dječji ambulatorij u Ilici 29 u Zagrebu. Bila je to prva socijalna i zdravstvena institucija za skrb o djeci u državi. Vodio ga je dr. Žiga Švarc, koji je u svom elaboratu obrazložio potrebu besplatnog liječenja siromašne djece te njihove socijalne zaštite.