Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1891 Rođen Srećko Zanela (Zanella), hrvatski liječnik, ginekolog (Zadar, 10. I. 1891. – Zagreb, 1. I. 1988.). Od 1920. do 1947. radio je u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porođaje; bio je privatni docent Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Potom je do 1960. vodio Ginekološko-opstetrički odjel bolnice »Dr. Mladen Stojanović« u Zagrebu. Vodio je i Primaljsko učilište, odnosno Babičku školu u Zagrebu. Bavio se zaštitom majki i novorođenčadi te organizacijom primaljske službe. Godine 1940. osnovao je časopis Primaljski vjesnik.

1898 Rođen Drago Čop, hrvatski neurolog i reumatolog (Velika Gorica, 10. I. 1898. — Rakov Potok kraj Zagreba, 2. VIII. 1963.). Gimnaziju je pohađao i maturirao 1918. u Karlovcu, medicinu diplomirao u Grazu 1922. Na Neurološkoj klinici u Zagrebu 1925. završava specijalizaciju iz neuropsihijatrije, ali se posvećuje fizikalnoj terapiji i hidroterapiji. Godine 1928. voditelj je Javnoga kupališta i zavoda za fizikalno liječenje »Terapija« Središnjeg ureda za osiguranje radnika u Zagrebu, u kome 1938. osniva posebnu Stanicu za reumatske bolesti — prvu specijaliziranu ustanovu za liječenje reumatskih bolesti u Jugoslaviji. Zavod i Stanicu (nakon rata Centralna reuma-stanica) vodi sve do umirovljenja 1960., s prekidom za vrijeme okupacije. Godine 1949.–50. voditelj je Uprave za suzbijanje reumatizma Povjereništva za narodno zdravlje NO Zagreba, organizira i vodi stručni nadzor u lječilištu Stubičke Toplice te potiče uređenje nekoliko reumatoloških bolničkih odjela (Rijeka, Krapinske Toplice i dr.). Drago Čop je utemeljitelj reumatologije u Hrvatskoj u vrijeme kad se ona rađala i u svijetu, pa je zbog toga i jedan od pionira svjetske reumatologije. Godine 1947. osnovao je i do 1960. vodio Sekciju za reumatologiju, fizikalnu medicinu i balneoklimatologiju Zbora liječnika Hrvatske, a 1949. glavni je osnivač Udruženja reumatologa Jugoslavije, kojemu je bio na čelu do kraja života. Također je 1954. osnovao časopis Reumatizam, i bio mu do 1963. glavnim urednikom. Pristupajući reumatizmu kao javnomu zdravstvenom problemu, isticao je njegovo socijalno-medicinsko značenje, zauzimajući se za zdrave uvjete rada i podizanje opće zdravstvene kondicije u profilaksi te bolesti, za osnivanje reumatoloških ambulanti, stanica i bolničkih odjela te organizaciju socijalne skrbi za najteže bolesnike. Nastojao je da prirodna lječilišta postanu prave zdravstvene ustanove za liječenje i rehabilitaciju reumatskih bolesnika. Izradio je vlastitu nomenklaturu i klasifikaciju reumatskih bolesti. Godine 1925. osnovao je Tenis-klub pomoćnih liječnika iz kojega se razvio Akademski teniski klub, vodeći domaći klub u teniskom sportu. Bio je njegov predsjednik te predsjednik Jugoslavenskoga teniskog saveza (1937.–41). Zaslužan je za gradnju prvoga teniskog stadiona u Hrvatskoj (na zagrebačkoj Šalati).

1998 Svjetski dan smijeha utemeljio je doktor Madan Kataria još 1998. godine. Cilj 10. siječnja, Svjetskog dana smijeha, jest da se ljudi što više smiju jer je smijeh najbolji lijek. Osim što se osjećamo bolje, rasterećujemo se stresa, umanjujemo depresiju i anksioznost te jačamo svoj imunitet.