Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1858 rođen Teodor Wickerhauser, hrvatski liječnik (Zagreb, 4. IX. 1858. – Zagreb, 13. III. 1946.). Završio Medicinski fakultet u Grazu 1883. God. 1885. – 1914. bio je voditelj kirurškog odjela Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. Pionir hrvatske kirurgije; bavio se napose abdominalnom kirurgijom, problemima asepse, precizirao je indikacije različitih vrsta anestezije. Odgojio je niz vrsnih kirurga koji su postali voditelji kirurških odjela diljem Hrvatske. Bio je jedan od osnivača zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta (1917.), na kojem je bio profesor 1918.–24. Počasni član JAZU (danas HAZU) i počasni građanin grada Zagreba.

1926 Andrija Štampar utemeljio Školu narodnog zdravlja  uz pomoć Rockefellerove fundacije (od 1958. nosi njegovo ime). Prije II. svjetskog rata Škola je organizirala izvođenje asanacijskih radova na selu (npr. u turopoljskom selu Mraclin), organizirala higijensko-domaćinske tečajeve i Seljačko sveučilište, provodila zdravstveno prosvjećivanje putem javnih predavanja, izložaba, plakata, brošura i filmova, obrađivala vitalnostatističke podatke i informacije o zdravstvenom stanju pučanstva, proizvodila cjepiva i serume. Od popularnih knjiga koje je Škola izdavala najznačajnije su bile čitanke o zdravlju. Odjel za proizvodnju bioloških proizvoda Škole uspješno je proizveo domaći lijek protiv sifilisa Neofenarzan (1936) i Inzulin Zagreb (1938). Pri Školi je pod vodstvom liječnika Živka Prebega 1941. započela s radom Viša škola za tjelesni odgoj, preteča današnjega Kineziološkoga fakulteta. God. 1947. Škola je postala sastavnim dijelom zagrebačkoga Medicinskog fakulteta. Organizira dodiplomsku nastavu iz higijene, socijalne medicine, epidemiologije, mikrobiologije, sanitarne tehnike, higijene rada, medicinske sociologije, zdravstvene ekologije, medicinske statistike, zdravstvene informatike, organizacije zdravstvene zaštite i zdravstvene ekonomike, opće medicine i primarne zdravstvene zaštite, obiteljske medicine, školske medicine te ljetnu terensku praksu za studente medicine. Organizira i poslijediplomske tečajeve i studije, a od 1960. jedna je od prvih u svijetu počela održavati specijalizaciju iz opće medicine. U Školi se u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom održava i niz međunarodnih poslijediplomskih studija (od 1982. suradni je centar Svjetske zdravstvene organizacije za primarnu zdravstvenu zaštitu). Osim A. Štampara, kao djelatnici Škole istaknuli su se B. Borčić, J. Rasuhin, B. Teodorović, V. Vouk, M. Petrik, A. Vuletić, B. Kesić, B. Cvjetanović, A. Budak.