Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1971 Umro Remigij Bubanj, hrvatski kirurg (Virovitica, 21. IV. 1906. — Zagreb, 4. V. 1971.). Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, gdje je završio Medicinski fakultet 1930. Bio je kotarski liječnik u Udbini (1934.–36.) i Krapini (1936.–41.). God. 1941. otpušten je iz službe, odveden u logor, a zatim poslan u Bosnu na rad te 1942.–44. obavlja dužnost šefa kirurškog odjela Vojne bolnice u Mostaru. Otišavši 1944. u NOB, vodi kiruršku ekipu XXIX. udarne hercegovačke divizije, a nakon oslobođenja kirurški odjel mostarske Vojne bolnice. Nakon demobilizacije 1946. radi kao asistent Kirurške klinike u Zagrebu. God. 1949. izabran je za pomoćnika ravnatelja, a 1951. za ravnatelja Ravnateljstva ustanova Medicinskog fakulteta u Zagrebu (od 1961. Kliničke bolnice Medicinskog fakulteta) i na toj dužnosti ostaje do umirovljenja 1965. Kako bi što uspješnije mogao obavljati taj zadatak, završio je i Ekonomski fakultet te je uspio dati niz suvremenih rješenja u organizaciji rada Kliničke bolnice. Kao stipendist Svjetske zdravstvene organizacije proučavao je organizaciju bolnica u europskim zemljama. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu bio je viši predavač bolničke administracije, a u Višoj školi za medicinske sestre predavao je organizaciju zdravstvene službe i zdravstveno zakonodavstvo. Bio je prvi predsjednik Zemaljskog tajništva Saveza sindikata zdravstvenih i socijalnih radnika Hrvatske. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik (1957.–62.) Udruženja zdravstvenih ustanova NRH, a zatim (od 1962. do smrti) glavni urednik časopisa Zdravstvo. Također je bio pokretač međunarodne izložbe Medicina i tehnika (1961.) te dugogodišnji predsjednik organizacijskog odbora te izložbe. Bio je predsjednik Sekcije za sportsku medicinu Zbora liječnika Hrvatske i predsjednik Nogometnog kluba »Dinamo«.

1985 Umro Branko Oberhofer, hrvatski liječnik (Križevci, 18. XI. 1913. – Zagreb, 4. V. 1985.). Začetnik kardiokirurgije u nas. U Zagrebu je 1937. završio studij medicine, potom specijalizaciju iz kirurgije. Od 1945. do 1953. radio je na Kirurškoj klinici Rebro u Zagrebu, potom do 1954. u Općoj bolnici „Dr. Ozren Novosel“ (danas „Sveti Duh“). Nakon dvogodišnjega boravka u Skoplju, gdje je bio predstojnik Kirurške klinike i redoviti profesor Medicinskoga fakulteta, vratio se u Zagreb, gdje je bio voditelj kirurških odjela bolnica „Dr. Ozren Novosel“ (1957.–64.) i »Dr. Mladen Stojanović« (Danas KBC Sestre milosrdnice, 1964.–79.). Godine 1951. prvi je na području bivše Jugoslavije operirao mitralne srčane zaliske, a poslije je izvodio operacije na otvorenom srcu s pomoću izvantjelesnoga krvnoga optoka.