Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1914 Rođen Ipoly Haasz, hrvatski neuropsihijatar (Veliki Bečkerek, 3. III. 1914. — Rijeka, 4. VII. 1993.). Završio je realnu gimnaziju u Velikom Bečkereku 1932., potom u Zagrebu diplomirao teologiju 1938. te se vratio u rodno mjesto gdje je svećenik i kateheta do 1949. godine. Tada se odriče prvotnog poziva i s budućom suprugom Alicom odlazi na studij medicine u Zagreb, gdje diplomira 1955. Doktorirao je 1969. tezom Pokazatelji prognoze u liječenju alkoholičara pri Medicinskom fakultetu u Ljubljani. Nakon studija zaposlio se u riječkoj Općoj bolnici »Braća dr. Sobol«, gdje je od 1956. radio u Klinici za neuropsihijatriju. Specijalizaciju iz neuropsihijatrije završio je 1962. u Zagrebu, a 1972. habilitirao se na Medicinskom fakultetu u Ljubljani. Povremeno je sudjelovao u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Rijeci. God. 1961. organizirao je i do umirovljenja 1980. vodio Odsjek za liječenje alkoholičara pri Dispanzeru za mentalno zdravlje Klinike za neuropsihijatriju. Glavno područje njegova znanstvenog rada bio je alkoholizam, od njegove prevencije do liječenja i rehabilitacije. Osnovao je prva tri kluba liječenih alkoholičara u Rijeci i bio je predsjednik riječkoga Koordinacionog odbora Saveza za borbu protiv alkoholizma.

2019 umro Vlado Jukić, istaknuti hrvatski psihijatar (Osoje (Posušje, BiH), 23. lipnja 1951. – Zagreb, 3. ožujka 2019.). U Posušju je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je medicinu u Zagrebu, gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu 1976. godine. Magistrirao je radom „Prekid stacionarnog liječenja i čuvanja psihički abnormalnih delinkvenata“, a mentor je bio Rudolf Turčin. Doktorirao je radom „Utjecaj stresova na kliničku sliku posttraumatskog stresnog poremećaja u hrvatskih ratnih stradalnika“ kod mentora Eduarda Klaina 1997. godine. Ostvario je najviša stručna i znanstvena dostignuća. Obnašao je mnoge visoke dužnosti. Dugo je godina bio ravnateljem Klinike za psihijatriju Vrapče. Bio je širokog raspona interesa. Vrlo predan svome zvanju, utjecao je na položaj i mjesto suvremene hrvatske psihijatrije. Radom je zadužio i širu društvenu zajednicu. Borio se za prava osoba s duševnim smetnjama i pokrenuo je ideju o proglašenju Dana prava osoba s duševnim smetnjama.

2026 Međunarodni dan uha i sluha. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti i poticanju brige o uhu i sluhu. Pozornost se želi skrenuti na gubitke sluha prouzročene bukom, posebno korištenjem slušalica i pametnih telefona, ali i na izloženost glasnoj glazbi na zabavama, u kafićima i noćnim klubovima. Ovakav rekreacijski gubitak sluha može dovesti do ozbiljnijih posljedica za zdravlje pojedinca. Jedno od najčešćih senzoričkih oštećenja kod čovjeka je oštećenje sluha. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, osobe s oštećenim sluhom čine više od 10 % svjetske populacije. U Hrvatskoj se podatci o osobama oštećena sluha bilježe u okviru Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u kojem su registrirani podatci za 13.463 osobe s težim oblicima oštećenja sluha, gluhoće i teže nagluhosti, koji dovode do invaliditeta. Prema Zakonu o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, oštećenja sluha se dijele na gluhoću i nagluhost. Gluhoćom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) većim od 81 decibela, dok je nagluhost oštećenje sluha od 25 do 80 decibela. Cilj obilježavanja ovog dana jest privući pozornost državne vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i javnosti o važnosti održavanja normalnog sluha, ali i podizanja razine svijesti o problemima i potrebama osoba kod kojih je došlo do njegovog oštećenja.