Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1990 umro Ibrahim Ruždić (Travnik, 28. XI. 1906. – Zagreb, 4. VII. 1990.), hrvatski farmaceut i medicinski biokemičar. U rodnom gradu završio je 1925. Klasičnu gimnaziju. Iste je godine upisao Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za magistra farmacije promoviran je 1930. godine. Vojni rok odslužio je u Vojnohigijenskom zavodu u Beogradu. Kao vojni stipendist upisuje studij kemije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1933. godine promoviran u čast doktora filozofije iz predmeta kemija. Godine 1934. povjereno mu je da u Bolnici IV. armijske oblasti osnuje kemijski laboratorij. Specijalizaciju iz bromatologije s medicinskom kemijom položio je 1937., a iste godine uprava Sanatorija „Merkur“ povjerila mu je da osnuje medicinsko-kemijski laboratorij. Nakon završetka usavršavanja preuzeo je organizaciju rada u Medicinsko-kemijskom laboratoriju Sanatorija „Merkur“ (danas Klinička bolnica Merkur). Zajedno s Antom Šercerom postavio je 1944. godine temelje Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Na tom fakultetu održao je nekoliko predavanja. Svojim pionirskim radom na organizaciji stručnog i znanstvenoistraživačkog rada te izobrazbi kadrova u kliničko-kemijskim laboratorijima postavio je solidne temelje za razvoj kliničke kemije u našoj zemlji kao samostalne akademske discipline, ravnopravno ostalim granama medicinskih znanosti.

2007 Umrla Višnja Fabečić-Sabadi, hrvatska liječnica, pedijatar (Zagreb, 20. listopada 1930. – Zagreb, 4. srpnja 2007.). U Zagrebu je završila gimnaziju (1949.) i Medicinski fakultet (1955.). Doktorat znanosti postigla je 1980. tezom Dijagnostička vrijednost ehokardiografije kod prirođenih srčanih grešaka u djece. God. 1957.–59. radila je kao liječnik sekundarac na Internom odjelu Opće bolnice u Vinkovcima. Specijalizaciju iz pedijatrije obavila je 1959.–62. u Općoj bolnici »Dr. M. Stojanović« (danas Klinička bolnica »Sestre milosrdnice«) i otada radi na pedijatrijskom odjelu te bolnice. Za voditeljicu Kardiološkog odjela Klinike za pedijatriju imenovana je 1975., a 1977. postaje voditeljicom Nefrološko-kardiološko-metaboličkog odjela iste Klinike. Godine 1987. izabrana je za docenta pri Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Od 1989. izvanredna je, a od 1991. redovita profesorica. Utemeljiteljica je i organizatorica kardiološke bolničke i polikliničke službe na Klinici za pedijatriju Kliničke bolnice »Sestre milosrdnice«. Od 1965. uvodi postupno sve neinvazivne metode pretraga: EKG, fonokardiografiju, radiokardiografiju, a od 1987. ergometriju. Od 1969. radi se kateterizacija srca i angiokardiografija. U tom je smislu teklo i njezino usavršavanje u Varšavi i Wrocłavu (1965.), Londonu (1971.) i Berlinu (1976.–77.). Po povratku uvela je ehokardiografiju kao novu neinvazivnu metodu u dijagnostiku i time je prvi put u nas započela primjena ehokardiografije u dječjoj kardiologiji. Usavršavala se u ehokardiografskim laboratorijima poznatih europskih pedijatrijskih klinika (Bonn 1980., Hamburg 1986. i London 1990.). Glavno područje njezina rada bila je dječja kardiologija, posebice urođene srčane mane te ehokardiografija.