Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1835 rođen Anton (Antonin) Ernest Katkić,  hrvatski ljekarnik (Jastrebarsko, 12. X. 1835. — Zagreb, 29. IX. 1895.). Brat kulturnoga djelatnika Ignjata. Kao ljekarnički vježbenik radio u ljekarni Dragutina Odyja u Jastrebarskom, potom bio ljekarnički pomoćnik u Kaptolskoj ljekarni Gratijana Mihića u Zagrebu. Studij farmacije završio 1856. u Pragu, gdje je zatim radio u ljekarni Pokorny. Dvije godine nakon završetka studija vratio se u Hrvatsku i uzeo u zakup Odyjevu ljekarnu, potom dobio koncesiju za novu ljekarnu u Otočcu, onda i u Karlovcu. God. 1883. kupio je Kaptolsku ljekarnu sv. Marije u Zagrebu (Opatovina, kbr. 7) i vodio ju do kraja života. Bio je predsjednik Glavnoga hrvatsko-slavonskoga ljekarničkoga zbora (1885.–91.) i Hrvatskoga farmaceutskoga društva »Aesculap« (1890.). Sudjelovao je kao ispitivač iz praktične farmacije (1890.–95.) na tzv. trećem strogom ispitu studenata farmacije.

1977 Umro Pavao Sokolić, hrvatski liječnik (Ogulin, 15. lipnja 1907. – 12. listopada 1977.), osnivač Zavoda za opću patološku fiziologiju Medicinskog fakulteta i redoviti profesor Opće patološke fiziologije Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Medicinu je diplomirao u Zagrebu 1933. godine. Nakon specijalizacije iz interne medicine radio je do 1945. godine na Internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu kao asistent, a kasnije kao docent, održavajući predavanja i vježbe iz Interne propedeutike. U tom razdoblju posebnu pažnju posvećuje kardiologiji, osobito elektrokardiografiji, te piše poglavlje o elektrokardiografiji u Botterijevu udžbeniku Unutarnje bolesti. Pred Drugi svjetski rat bio je vrlo aktivan u radu Zbora liječnika Hrvatske, te je bio tajnik Internističke sekcije, tajnik Gastroenterološke sekcije i odbornik Zbora. Nakon oslobođenja radio je kao internist u Mornaričkoj bolnici u Splitu i u bolnici »Dr. Josip Kajfeš« u Zagrebu. Na Medicinski fakultet u Zagrebu vraća se 1948. godine i radi u Zavodu za farmakologiju gdje započinje s pripremama za organizaciju Zavoda za patološku fiziologiju i nastave iz tog predmeta te ujedinjuje teorijski eksperimentalni rad s kliničkom praksom. Sve do svoje smrti ostao je na dužnosti predstojnika Zavoda za opću patološku fiziologiju, razvijajući Zavod i nastavu u smjeru koji je pri osnutku Zavoda zacrtao.

1991 Umro Bruno Halle, hrvatski liječnik internist (Sisak, 16. XI. 1900. — Zagreb, 12. X. 1991.). Gimnaziju je završio 1919. u Zagrebu te započeo studij medicine, nastavivši ga u Würzburgu, gdje je 1925. promoviran disertacijom Über die reversible Hämolyse. Iako mu je bilo ponuđeno mjesto asistenta na tamošnjem Stomatološkom fakultetu, vratio se u Zagreb da bi kao volonter specijalizirao internu medicinu u Bolnici milosrdnih sestara. Po specijalizaciji 1929. ostaje raditi na Internom odjelu do 1947, obavljajući 1945/46. i dužnost predstojnika odjela. Pri odjelu je 1938. osnovao hematološki odsjek s hematološko-biokemijskim laboratorijem. Od 1947. do 1951. radi u Internoj klinici, potom je do umirovljenja liječnik Internog odjela i voditelj Centralnoga medicinskog laboratorija Opće bolnice »Dr. Josip Kajfeš« u Zagrebu (danas »Sveti Duh«). Napose se zanimao za hematologiju uvevši suvremene dijagnostičke zahvate kao što su punkcija koštane srži, limfnih čvorova, slezene i drugo. Izabran je za počasnog člana Zbora liječnika Hrvatske. Bio je član Hrvatske seljačke stranke i nakon atentata liječnik Stjepana Radića. Bio je oženjen s književnicom Mirjanom Matić-Halle, a i sam se bavio poezijom i kritikom, pisao filozofske oglede te svirao violinu.

2010 Umro Ljubo Barić, hrvatski internist kardiolog (Knin, 19. V. 1920. – Zagreb, 12. X. 2010.). Završivši studij medicine u Zagrebu (1947.), čitav svoj radni vijek radio na Internom odjelu (kasnijoj Internoj klinici) Bolnice sestara milosrdnica u Zagrebu, gdje je od 1962. vodio Zavod za kardiovaskularne bolesti. Bio je i redoviti profesor Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu (od 1977.). Napose se bavio proučavanjem infarkta miokarda i problematikom terapije digitalisom. Osnovao je prvu koronarnu jedinicu u tadanjoj Jugoslaviji. U nas je uveo mnoge suvremene kardiološke dijagnostičke metode i u našoj medicinskoj literaturi prvi opisao neke bolesti i simptome.