Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1849 Rođen Oskar Lassar, njemački dermatolog (Hamburg, 11. siječnja 1849. – 21. prosinca 1907.). Nakon doktorata 1872. godine, kratko je radio kao bolnički asistent u berlinskom Charitéu. Kasnije je pokrenuo privatnu bolnicu za dermatologiju i sifilis u Berlinu. Njegova je klinika bila poznata po tehnološkom napretku i prva je imala Finsenov uređaj za terapiju ultraljubičastim svjetlom i rendgenski aparat. Godine 1902. postao je profesor na Sveučilištu u Berlinu. Lassar je zapamćen po stvaranju javnih kupališta za osobe s niskim primanjima u Njemačkoj i Austriji. Te su kupaonice izgrađene u interesu javne higijene, u vrijeme kada siromašniji ljudi nisu imali privatne kupaonice ili tuševe. U Njemačkoj su se kupališta zvala Volksbad, a u Austriji Tröpferlbad. Lassar je utemeljitelj Njemačkog društva za javna kupališta (1899.). Jedan od njegovih slogana bio je "tjedno kupanje za svakog Nijemca". Bio je vrlo društven te je dvaput godišnje pozivao liječnike koji su upućivali pacijente na njegovu kliniku na doručak sa šampanjcem. Lassar je bio jedan od prvih liječnika u Europi koji su upotrijebili rendgensku tehnologiju u terapeutske svrhe. Također, razvio je cinkovu pastu za liječenje ekcema, mast koja se i danas koristi i poznata je kao "Lassarova pasta". Uz to, Lassar je prvi koji je u Njemačkoj sakupio kolekciju mulaža (modela ozljeda za potrebe edukacije). Osnivač je dermatološkog časopisa Dermatologische Zeitschrift i bio je njegov urednik od 1893. do svoje smrti 1907. godine.
1922 Prva primjena inzulina u liječenju šećerne bolesti. Dana 11. siječnja 1922. godine 14-godišnji dijabetičar Leonard Thompson umirao je u bolnici u Torontu u Kanadi. Dobio je prvu injekciju inzulina. Međutim, ekstrakt nije bio dovoljno pročišćen, tako da je pacijent dobio teške alergijske reakcije pa je daljnji tretman otkazan. Tijekom sljedećih 12 dana liječnici su radili dan i noć kako bi poboljšali čistoću ekstrakta, a druga doza je ubrizgana 23. siječnja. Ovaj put terapija je bila potpuno uspješna, bez očitih znakova alergijskih reakcija i nuspojava, a glikozurija (nalaz glukoze u mokraći) je potpuno eliminirana.

Poduprite i Vi projekt Muzeja i postanite prijatelji Hrvatskog muzeja medicine i farmacije!