Izdvojena događanja u Muzeju
Na današnji dan…
- 1909 Prvih 40 bolesnika primljeno u lječilište Brestovac u Zagrebu. To je bio prvi korak u organiziranoj borbi protiv tuberkuloze.
- 1913 Rođen Petar Guberina, hrvatski lingvist i fonetičar (Šibenik, 22. V. 1913. – Zagreb, 22. I. 2005.). Završio studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kod profesora P. Skoka. Doktorirao 1939. na Sorbonnei tezom Logička vrijednost i stilistička vrijednost složenih rečenica u francuskom i u hrvatskom (Valeur logique et valeur stylistique des propositions complexes en français et en croate, 1939), koja je ostala jednim od klasičnih djela za francusku i hrvatsku sintaksu i stilistiku. Na Sveučilište u Zagrebu došao je kao profesor francuskog jezika i predstojnik Odsjeka za romanistiku (1951.–1965.). Neko vrijeme nastavljao istraživanja svojega učitelja P. Skoka, ali uskoro se sve više okrenuo eksperimentalnim fonetskim proučavanjima, ispitivanju sluha i rehabilitaciji gluhonijemih. Osnovao je Institut za fonetiku (1954.), a potom i Odsjek za fonetiku (1965.), kojima je rukovodio do umirovljenja (1983.). Na temelju svojega originalnog pristupa razradio je audiovizualnu globalno-strukturalnu metodu. Kako ta metoda za početno učenje stranih jezika, tako i bavljenje istraživanjem sluha i rehabilitacije gluhonijemih donijeli su mu mnogobrojna priznanja u svijetu. Autor je verbotonalnog sistema (VTS) – originalne znanstvene teorije na području govorne komunikacije, i elektroakustičkih aparata SUVAG konstruiranih prema verbotonalnim spoznajama (1954.–1955.). Godine 1961. utemeljio je Polikliniku (tada Centar) SUVAG. Zagrebački SUVAG, na čijem je čelu bio u cijelom razdoblju djelovanja, kao dugogodišnji direktor te znanstveni i stručni voditelj, postaje središnji svjetski centar za razvoj i primjenu verbotonalnog sistema. Njegova istraživanja »lingvistike govora« dovode do revolucionarnog obrata u nastavi živih jezika (audiovizualna globalnostrukturalna metoda – AVGS), ali i u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metoda – VTM), a profesora Guberinu uvode u red vodećih svjetskih znanstvenika na području humanističkih i biomedicinskih znanosti. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1955., a za redovnog 1963. godine. Dobio je Nagradu za životno djelo (1977.).
- 1993 Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unaprjeđenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. Na Dan zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode.