Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1909 Prvih 40 bolesnika primljeno u lječilište Brestovac u Zagrebu. To je bio prvi korak u organiziranoj borbi protiv tuberkuloze.

1913 Rođen Petar Guberina, hrvatski lingvist i fonetičar (Šibenik, 22. V. 1913. – Zagreb, 22. I. 2005.). Završio studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kod profesora P. Skoka. Doktorirao 1939. na Sorbonnei tezom Logička vrijednost i stilistička vrijednost složenih rečenica u francuskom i u hrvatskom (Valeur logique et valeur stylistique des propositions complexes en français et en croate, 1939), koja je ostala jednim od klasičnih djela za francusku i hrvatsku sintaksu i stilistiku. Na Sveučilište u Zagrebu došao je kao profesor francuskog jezika i predstojnik Odsjeka za romanistiku (1951.–1965.). Neko vrijeme nastavljao istraživanja svojega učitelja P. Skoka, ali  uskoro se sve više okrenuo eksperimentalnim fonetskim proučavanjima, ispitivanju sluha i rehabilitaciji gluhonijemih. Osnovao je Institut za fonetiku (1954.), a potom i Odsjek za fonetiku (1965.), kojima je rukovodio do umirovljenja (1983.). Na temelju svojega originalnog pristupa razradio je audiovizualnu globalno-strukturalnu metodu. Kako ta metoda za početno učenje stranih jezika, tako i bavljenje istraživanjem sluha i rehabilitacije gluhonijemih donijeli su mu mnogobrojna priznanja u svijetu. Autor je verbotonalnog sistema (VTS) – originalne znanstvene teorije na području govorne komunikacije, i elektroakustičkih aparata SUVAG konstruiranih prema verbotonalnim spoznajama (1954.–1955.). Godine 1961. utemeljio je Polikliniku (tada Centar) SUVAG. Zagrebački SUVAG, na čijem je čelu bio u cijelom razdoblju djelovanja, kao dugogodišnji direktor te znanstveni i stručni voditelj, postaje središnji svjetski centar za razvoj i primjenu verbotonalnog sistema. Njegova istraživanja »lingvistike govora« dovode do revolucionarnog obrata u nastavi živih jezika (audiovizualna globalnostrukturalna metoda – AVGS), ali i u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metoda – VTM), a profesora Guberinu uvode u red vodećih svjetskih znanstvenika na području humanističkih i biomedicinskih znanosti. Za dopisnog člana HAZU izabran je 1955., a za redovnog 1963. godine. Dobio je Nagradu za životno djelo (1977.).

1993 Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unaprjeđenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. Na Dan zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode.