Padovanski studenti u 19. stoljeću

Inauguralna disertacija Nike Samohoda, Padova, 1857.

Padovanski studenti u 19. stoljeću

(Izvadak iz teksta: Fatović-Ferenčić, Stella. „Neka bude sretno, svečano i uspješno“: Diplome naših studenata sa stranih sveučilišta. // Diplome hrvatskih liječnika iz Zbirke diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU. Zagreb : Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017. Katalog izložbe, str. 5 – 58.)

Dalmatincima i Istranima je bilo zabranjeno studirati na drugim sveučilištima osim u Padovi, premda je kasnije ta mjera ublažena otvaranjem mogućnosti nostrificiranja diploma. Mletački je Senat 1681. godine donio odluku kojom su kandidati iz Dalmacije bili oslobođeni redovitog pohađanja nastave, ali su se mogli prijaviti za stjecanje doktorata. Za dobivanje doktorske diplome bila im je dovoljna potvrda dvojice priznatih liječnika o njihovim sposobnostima za ispit. Padovanski doktorati, postignuti na taj način, davali su liječnicima pravo vršenja prakse isključivo na području Dalmacije, što je bilo istaknuto i u njihovim diplomama.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, kada se osnivaju druga sveučilišta, Padova pomalo gubi akademski prestiž, premda ondje još uvijek studije završavaju mladi ljudi s naših prostora.

Kao padovanski studenti diplomirali su, primjerice, Niko Pinelli, koji je 1847. u dubrovačkoj bolnici prvi operirao u eter-narkozi; Splićanin Nikola Cattani, privatni liječnik i splitski gradski zastupnik koji je bio i vlasnikom ljekovitoga kupališta te je predlagao iskorištavanje vrličkih ljekovitih voda; Riječanin Antonio Felix Giacich; Lujo Frari, koji je neko vrijeme obnašao funkciju načelnika grada Šibenika; Ivan August Kaznačić, kasnije direktor dubrovačke bolnice; Antonio Bajamonti, istaknuti političar i načelnik Splita; Dominik Marcocchia, koji u svojoj disertaciji detaljno opisuje Mljet te pojavu nasljedne palmoplantarne keratodermije poznate pod imenom Mljetska bolest; Francesco Lanza, koji se uz medicinu bavio i kolekcionarstvom i arheologijom te prirodnim znanostima; Ivan Filip Spongia, rodom iz Rovinja, koji je kasnije bio direktor medicinskog fakulteta padovanskog sveučilišta te ondje predavao patološku anatomiju, i mnogi drugi.

Iz travnja 1854. datira podatak o promociji Josipe Porto iz Rijeke, prve žene iz naših krajeva promovirane u Padovi.

Studenti su pisali i diplomske radnje, tzv. inauguralne disertacije: jedna od njih s padovanskog sveučilišta potječe od Nike Samohoda iz 1857. godine, a tematizira egzoftalmus izazvan aneurizmom.

Podijelite na društvenim mrežama:
error: Sadržaj je zaštićen!