Od ljekarništva prema farmaciji – razvoj sveučilišne nastave

Od ljekarništva prema farmaciji – razvoj sveučilišne nastave
Od ljekarništva prema farmaciji – razvoj sveučilišne nastave

Studenti farmacije u Zagrebu 1908., u sredini Ankica Uhlir

Od ljekarništva prema farmaciji – razvoj sveučilišne nastave

(Izvadak iz teksta: Fatović-Ferenčić, Stella. Od ljekarni do fakulteta – Zbirka diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU kao svjedočanstvo razvoja edukacije farmaceuta na području Hrvatske. // Diplome i povelje hrvatskih farmaceuta iz zbirke Hrvatskog muzeja medicine i farmacije. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2019. Katalog izložbe, str. 5-60.)

Krajem 19. stoljeća, osobito osnutkom farmaceutskoga studija 1882., donošenjem Zakona o ljekarništvu 1894. krči se put razvoja od ljekarništva prema farmaciji (scientia pharmaceutica), a obrazovanje se sve više institucionalizira i usavršava. Hrvatski studenti farmacije napokon imaju priliku pohađati nastavu u svojoj domovini na nacionalnom jeziku. Prema Naredbi kr. zemaljskog vladinog odjela za bogoštovlje i nastavu od 11. listopada 1882. uvjet za pristup na studij farmacije bilo je završeno četverogodišnje obrazovanje u nekoj gimnaziji na području Austro-Ugarske, položen tirocinijski ispit i nakon toga odrađene dvije godine u nekoj od javnih ljekarni. Uz domaće ljude novoosnovani Farmaceutski tečaj, prvi na slavenskome jugu, privlači i strane studente. Razvoj sveučilišne nastave farmaceutskog studija na zagrebačkom sveučilištu pratio je niz reformi. Prva promjena uvedena je već 1888., a odnosila se na uvjete upisa na Sveučilište. Uveden je upis za kandidate sa šest godina gimnazije ili realke s položenim latinskim jezikom i tri godine prakse u ljekarni. Za one koji su imali maturu bila je dovoljna praksa od dvije godine. U sljedećoj reformi kurikuluma farmaceutskog studija 1896. ukidaju se mineralogija i zoologija, a povećava se broj sati kemije i botanike, uvode se vježbe iz farmakognozije i farmaceutske kemije. Ukida se dvogodišnji rad u ljekarni nakon tirocinijskog ispita kao uvjet za upis na studij. Važan pomak u reformi studija bilo je i donošenje Naredbe kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade od 9. rujna 1901., kojom se određuju uvjeti pod kojima se ženskinje mogu kao redovne ili izvanredne slušačice upi sati u mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa i u Zagrebu.

Prva studentica koja je diplomirala na našem farmaceutskom studiju bila je Anka Uhlir. Ispit zrelosti kao uvjet za upis na fakultet uveden je 1914. godine. Visokoškolski tečaj ljekarništva razvijao se isprva kao Farmaceutski učevni tečaj (1882. – 1928.), Farmaceutski odjel Filozofskog fakulteta (1928. – 1942.), no doseg kojemu se težilo bilo je ustrojstvo samostalnog Farmaceutskog fakulteta s tendencijom ustrojstva četverogodišnjeg samostalnog studija, što je ostvareno tek 1942. godine. U vrijeme rada Odjela uvedene su mnoge važne promjene, između ostalog i četverogodišnji studij, s tim da studenti prvu godinu provode u nekoj od javnih ljekarni, nakon čega polažu predispit pred povjerenstvom.  Nastavni program studija je u to vrijeme također znatno proširen pa studenti nakon druge godine polažu prvi diplomski ispit, a nakon osmog semestra drugi diplomski ispit. Nakon položenog ispita apsolvent dobiva titulu diplomiranog farmaceuta, a nakon dvije godine staža u javnoj ljekarni i položenog državnog ispita stječe diplomu magistra farmacije. Studij farmacije postaje dostupniji većem broju zainteresiranih studenata, te se broj diplomiranih farmaceuta iz godine u godinu povećava.

Podijelite na društvenim mrežama:
error: Sadržaj je zaštićen!