Objavljeno je mrežno izdanje novoga broja znanstvenoga časopisa za leksikografiju i enciklopedistiku Studia lexicographica (svezak 20, 2026., broj 36).
Najopsežniji broj do sada donosi radove sa znanstvenoga skupa Dani Andrije Štampara u Slavonskome Brodu, čiji autori ne pripadaju užemu krugu povjesničara medicine, no koji se tematikom i kvalitetom uklapaju u zadane okvire časopisa.
Mrežno izdanje časopisa može se pročitati na stranicama Zavoda (https://studialexicographica.lzmk.hr/sl) te na Hrčku, portalu znanstvenih časopisa (https://hrcak.srce.hr/broj/27048).

Ovaj broj časopisa sadrži i članak Zbirka narodne medicine: naslijeđe Štamparova doba autorica Silvije Brkić Midžić i Stelle Fatović-Ferenčić.

Sažetak

Sustavnije proučavanje narodne medicine u liječničkim krugovima odvijalo se isprva u redovima liječnika koji su razvijali interes spram povijesti medicine. Pionirska nastojanja u tom smislu pripisuju se Luji Thalleru, pioniru povijesti medicine kao akademske i istraživačke discipline. Bio je predsjednik Sekcije za povijest medicine Zbora liječnika Hrvatske, utemeljene na njegov poticaj 1936., u kojoj se okupljali njegovi istomišljenici i sljedbenici. Aktivnosti u sklopu povijesnomedicinske sekcije bile su poticaj i drugim liječnicima u istraživanjima hrvatske medicinske baštine, uključujući i narodnu medicinu, o čemu svjedoče i članci objavljivani u Liječničkom vjesniku. Za mandata Vladimira Ćepulića kao predsjednika Zbora, 1937. izgrađen je Hrvatski liječnički dom u Šubićevoj 9, u koji se uselio i Zbor. Dvije sobe Doma bile su predodređene za postav prvoga Muzeja za povijest zdravstva, otvorenoga za javnost 1944. godine. Muzejsku koncepciju oblikovali su Štamparovi suvremenici i istomišljenici, liječnici Vladimir Ćepulić i Stanko Sielski. Stalni postav Muzeja sadržavao je i zapaženu zbirku narodne medicine, prikupljačka logistika kojega će biti obrađena ovim radom te će se povezati s kontekstom Štamparove ideologije, najvažniju odrednicu koje je činilo zdravstveno prosvjećivanje i borba protiv zaostalosti i neznanja.
Povijesni i ideološki kontekst te daljnja sudbina i potencijal ove zbirke bit će prikazani na primjerima aktivnosti Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom Mirka Dražena Grmeka te recentnih projekata realiziranih po osnutku Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, među kojima se ističu izložba Muzejski vremeplov: zbirka narodne medicine kao okosnica izložbenog postava prvoga hrvatskog muzeja medicine i katalog zbirke narodne medicine objavljen u knjizi Narodna medicina – izvori i istraživanja.

Članak je dostupan putem poveznica:
https://doi.org/10.33604/sl.20.38.5
https://hrcak.srce.hr/349340