Objavljeno je mrežno izdanje novoga broja znanstvenoga časopisa za leksikografiju i enciklopedistiku Studia lexicographica (svezak 20, 2026., broj 36).
Najopsežniji broj do sada donosi radove sa znanstvenoga skupa Dani Andrije Štampara u Slavonskome Brodu, čiji autori ne pripadaju užemu krugu povjesničara medicine, no koji se tematikom i kvalitetom uklapaju u zadane okvire časopisa.
Mrežno izdanje časopisa može se pročitati na stranicama Zavoda (https://studialexicographica.lzmk.hr/sl) te na Hrčku, portalu znanstvenih časopisa (https://hrcak.srce.hr/broj/27048).

Ovaj broj časopisa sadrži i sljedeće radove:

Suradnja Andrije Štampara i Mirka Dražena Grmeka na uspostavljanju povijesti znanosti u Hrvatskoj čiji su autori dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, zaslužna znanstvenica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, i akademik Vjekoslav Jerolimov, voditelj Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU

SAŽETAK. U radu je prikazana uloga Andrije Štampara (1888–1958) i Mirka Dražena Grmeka (1924–2000) u institucionalizaciji i profesionalizaciji povijesti medicine/znanosti u Hrvatskoj. Na temelju Ljetopisa Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti za razdoblje od 1950. do 1958., skripta (1953, 1957) i priručnika kolegija Uvod u medicinu (1961, 1971, 1996) te sekundarne literature, istražen je karakter njihova odnosa. Utvrđeno je da je Štampar, uz svoju nastavničku auru, odigrao važnu ulogu i u Grmekovu zapošljavanju osnutkom Akademijina Odjela za historiju medicine 1952., ustanove koja je predstavljala polazište u institucionalizaciji povijesti medicine na našim prostorima. Oblikovanje Grmekova nastavničkoga statusa na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954. odvija se uključivanjem upravo u Štamparov kolegij Uvod u medicinu, nakon habilitiranja za privatnoga docenta povijesti medicine iste godine. Štamparov mentorski odnos spram Grmeka razvidan je u prenošenju i poticanju nastavničkih i organizacijskih sposobnosti koje Grmek razvija u novome smjeru, oblikujući povijest znanosti, posve novu struku na našim prostorima. Ta znanstvena djelatnost intenzivno se razvija u okviru Instituta za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih nauka, koji Grmek osniva 1960., pa sve do danas unutar Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, sljednika ranije spomenutoga Instituta. Štampar i Grmek gradili su originalne svjetove humanizma u medicini i širem društvenom kao i međunarodnom kontekstu, pri čemu su imali bliske humanističke i holističke poglede na medicinu, povijest i društvo.
Cijeli tekst rada dostupan je putem poveznica:
https://doi.org/10.33604/sl.20.38.6
https://hrcak.srce.hr/file/504132

Zbirka narodne medicine: naslijeđe Štamparova doba autorica Silvije Brkić Midžić i Stelle Fatović-Ferenčić

SAŽETAK. Sustavnije proučavanje narodne medicine u liječničkim krugovima odvijalo se isprva u redovima liječnika koji su razvijali interes spram povijesti medicine. Pionirska nastojanja u tom smislu pripisuju se Luji Thalleru, pioniru povijesti medicine kao akademske i istraživačke discipline. Bio je predsjednik Sekcije za povijest medicine Zbora liječnika Hrvatske, utemeljene na njegov poticaj 1936., u kojoj se okupljali njegovi istomišljenici i sljedbenici. Aktivnosti u sklopu povijesnomedicinske sekcije bile su poticaj i drugim liječnicima u istraživanjima hrvatske medicinske baštine, uključujući i narodnu medicinu, o čemu svjedoče i članci objavljivani u Liječničkom vjesniku. Za mandata Vladimira Ćepulića kao predsjednika Zbora, 1937. izgrađen je Hrvatski liječnički dom u Šubićevoj 9, u koji se uselio i Zbor. Dvije sobe Doma bile su predodređene za postav prvoga Muzeja za povijest zdravstva, otvorenoga za javnost 1944. godine. Muzejsku koncepciju oblikovali su Štamparovi suvremenici i istomišljenici, liječnici Vladimir Ćepulić i Stanko Sielski. Stalni postav Muzeja sadržavao je i zapaženu zbirku narodne medicine, prikupljačka logistika kojega će biti obrađena ovim radom te će se povezati s kontekstom Štamparove ideologije, najvažniju odrednicu koje je činilo zdravstveno prosvjećivanje i borba protiv zaostalosti i neznanja.
Povijesni i ideološki kontekst te daljnja sudbina i potencijal ove zbirke bit će prikazani na primjerima aktivnosti Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom Mirka Dražena Grmeka te recentnih projekata realiziranih po osnutku Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, među kojima se ističu izložba Muzejski vremeplov: zbirka narodne medicine kao okosnica izložbenog postava prvoga hrvatskog muzeja medicine i katalog zbirke narodne medicine objavljen u knjizi Narodna medicina – izvori i istraživanja.

Članak je dostupan putem poveznica:
https://doi.org/10.33604/sl.20.38.5
https://hrcak.srce.hr/349340