Štapić za liječenje bolova, Bihać, početak 20. st., rukopis, drvo, dulj. 39 cm, Ø 1 cm, HMMF-585
Drveni štapić većim je dijelom oguljen od kore i obrađen četvrtasto, na plohama tog dijela tušem je napisan zapis arapskim pismom. Na dnu je privezan konopčić za vješanje.
Predmet je nabavio prvi kustos Muzeja za povijest zdravstva pri Hrvatskom liječničkom zboru Stanko Sielski (u Bosni, gdje je službovao kao liječnik epidemiolog) i poslao u pismu Vladimiru Ćepuliću popratnu legendu koju je napisao Muhamed Garčević iz muzeja u Banja Luci: Kada se kod nekoga pojave neki žigovi ili razna probadanja na tielu treba odrezati jedan štap od Džanarike, u petak prije izlazka sunca, te isti s četiri strane poravniti i na svaku stranu izpisati 74 odlomak 2 gog Kur-anskog poglavlja. Napisani odlomak proučiti 40 puta i nakon toga štapom malo udariti po bolnom mjestu, bol će prestati. Ovaj način liečenja može se upotrebiti i kod životinja. (preporučuje: Imami Temimija, čuveni islamski učenjak koji je napisao nekoliko djela o djelovanju raznih Kur-anskih odlomaka na pojedine bolesti).
Izvor: Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU. Korespondencija Sielski – Ćepulić, pismo upućeno Ćepuliću datirano 30. ožujka 1943., prilog s legendama.
Bibl.: Narodna medicina, Etnografski muzej, Zagreb, studeni 2001. – ožujak 2002. / [autori kataloga i izložbe] Aida Brenko, Željko Dugac, Mirjana Randić. Zagreb : Etnografski muzej, 2001., str. 131
Drveni štapić manjim je dijelom oguljen od kore i obrađen četvrtasto, na plohama tog dijela tušem je napisan zapis arapskim pismom.
Štapić s napisanim arapskim tekstovima za istjerivanje vraga (šejtana) iz opsjednutih ljudi koristili su šejtan-hodže u okolici Bihaća početkom 20. stoljeća.
Predmet je nabavio Stanko Sielski u Bosni i poslao u pismu Vladimiru Ćepuliću popratnu legendu koju je napisao Muhamed Garčević iz muzeja u Banja Luci: Kada neko poludi treba uzeti jedan štap od gorkog šipa te ga pri vrhu s četiri strane poravniti. Na sve četiri strane treba izpisati 31 odlomak iz 27 Kur-anskog Poglavlja NEML, i druge tilsime, koji se također nalaze na štapu napisani. Ovako napisani štap treba nakaditi Ud-agačom (mirišljivo drvo koje se donosi s Ćabe, sveto mjesto). Učeći posebnu molitvu štapom treba udarati bolesnika i Džini će se spaliti (vjerovanje je, da u luda čovjeka džin unidje).
Izvor: Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU. Korespondencija Sielski – Ćepulić, pismo upućeno Ćepuliću datirano 30. ožujka 1943., prilog s legendama.
Bibl.: Narodna medicina, Etnografski muzej, Zagreb, studeni 2001. – ožujak 2002. / [autori kataloga i izložbe] Aida Brenko, Željko Dugac, Mirjana Randić. Zagreb : Etnografski muzej, 2001., str. 131.
Štapić za istjerivanje vraga (šejtana), Bihać, početak 20. st., rukopis, drvo, dulj. 33,4 cm, Ø 1,4 cm, HMMF-586
Ljubavni čini, grah za magijski obred, Bosna i Hercegovina, početak 20. st., HMMF-615
Predmet se sastoji od 36 zrna graha na kojima su crnim tušem napisana imena arapskim pismom. Predmet je nabavio Stanko Sielski od poznanika Garčevića u Bosni za Muzej za povijest zdravstva pri Hrvatskom liječničkom zboru. Sielski je zapisao na ceduljici: Ljubavni čini. Imena se bacaju u vatru (po 10 komada) i pritom govori: “Kako ovaj grah gorio tako gorio i X za mnom. Ja sultan. Ja haman. Ja harun. Ja šejtan.”
Izvor: Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU. Korespondencija Sielski – Ćepulić, dodatak pismu upućenom Ćepuliću datiranom 6. travnja 1943.
