U potresu stradala zgrada najstarije banovinske ljekarne u Petrinji
Na slikama: razglednica Petrinje iz 1920-ih sa starom ljekarnom; recentne fotografije zgrade u kojoj se nalazila stara petrinjska ljekarna, prije i poslije potresa
Nedavni potres s epicentrom kod Petrinje prouzročio je velika stradanja i nanio štetu na građevinama, gotovo nenadoknadivu na starijim zgradama koje su spomenici kulture.
Iskreno suosjećamo sa svim postradalima i nadamo se, uz solidarnu pomoć koja pristiže, da će se uskoro vratiti život u ranjena područja naše domovine.
S velikim žaljenjem bilježimo stradanje zgrade u kojoj je djelovala najstarija petrinjska ljekarna, te podsjećamo na članak koji donosi rezultate istraživanja njene povijesti:
Alujević D, Fatović-Ferenčić S. Ljekarna K crnom orlu u Petrinji – prva civilna ljekarna u Banskoj krajini. Acta medico-historica Adriatica [Internet]. 2017 [pristupljeno 01.01.2021.];15(1):9-30. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/184010
Sažetak
Ljekarna K crnom orlu u Petrinji osnovana je 1772. kao ispostava istoimene karlovačke ljekarne te je bila najstarija civilna ljekarna na području Banske krajine. U radu je na temelju arhivskih izvora, onodobnih javnih glasila te dostupne dokumentacije iz obiteljske ostavštine prikazana njezina historiografija i slijed vlasništva. Osobita pozornost posvećena je ljekarničkoj obitelji Panac koja kroz četiri generacije vodi ovu ljekarnu u razdoblju od 1822. do 1950. godine. Rezultati ovog istraživanja rasvijetlili su dvojbe oko njezine prvotne lokacije, a uz slijed vlasništva ljekarne istraženi su i prezentirani i podatci o školovanju vlasnika, načinu njihova poslovanja te širem društveno-kulturnom utjecaju na sredinu u kojoj su živjeli. Prostor nekadašnje ljekarne danas nije sačuvan u svojoj funkciji niti je sačuvan njezin inventar, premda je zgrada u kojoj se nekoć nalazila očuvana i zaštićena kao kulturno dobro. Ljekarna je 1947. nacionalizirana, a potom krajem pedesetih godina preseljena na drugu lokaciju. To više rekonstrukcija njezine historiografije pridonosi poznavanju ne samo razvoja ljekarništva na ovom području već i razvoja grada kroz pojavnost i prisutnost zdravstvenih ustanova i skrbi na njegovu području.
Ljekarne su također nakon Drugoga svjetskog rata bile stradalnici – tijekom nacionalizacije mnoge su devastirane. No, povijest pišu i stvaraju ljudi. Pisat će se i dalje i otimati zaboravu svijetle stranice povijesti našeg ljekarništva, kao što je to učinjeno za danas ranjenu i porušenu Petrinju.
