Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1818 Rođen Max Joseph Pettenkofer, bavarski kemičar i higijeničar (3. prosinca 1818. – 10. veljače 1901.). Poznat je po svom radu u praktičnoj higijeni, kao apostol dobre vode, svježeg zraka i pravilnog odvođenja kanalizacije. Bio je poznat kao pripadnik „antizarazne“ škole mišljenja koja nije vjerovala u tada novi koncept da su bakterije glavni uzrok bolesti. Konkretno, založio se za niz različitih stanja koja zajednički doprinose učestalosti bolesti, uključujući: osobno zdravstveno stanje, fermentaciju podzemnih voda u okolišu, kao i klice bolesti. Bio je najpoznatiji po uspostavljanju higijene kao eksperimentalne znanosti, a bio je i snažni zagovornik osnivanja higijenskih instituta u Njemačkoj. Njegov je rad poslužio kao primjer na koji su se ugledali drugi instituti širom svijeta.

1864 rođen Hinko Brodjovin (3. prosinca 1864. – 6. rujna 1941.), hrvatski ljekarnik, slikar i kolekcionar umjetnina, vlasnik kraljevske ljekarne K Zrinjskomu u Zagrebu u razdoblju 1894. – 1928. Bio je aktivan i u djelatnostima vezanim za razvoj struke i promicanje farmaceutskih staleških interesa. Početkom 20. stoljeća polazio je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića. Na skupnoj izložbi održanoj 1901. u Umjetničkom paviljonu predstavio se sa 7 radova. Za pročelje zgrade svoje ljekarne naslikao je kopiju Čikoševe slike Nikola Šubić Zrinjski pred vratima sigetske tvrđave. Prikupio je značajnu zbirku hrvatskih slikara 19. i 20. stoljeća. U ljekarničkim krugovima poznat je i kao donator. Naslikao je niz portreta hrvatskih ljekarnika koji se čuvaju u muzejskoj zbirci.

1993 Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon što su Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, Komisija za ljudska prava, u rezoluciji od 5. ožujka 1993., pozvala je zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj oko 510.000 ljudi ili 11 posto stanovništva ima neki oblik invaliditeta. Hrvatska javnost još nije potpuno prihvatila stajalište da osobe s invaliditetom nisu osobe s posebnim potrebama jer su potrebe za obrazovanjem, radom ili neovisnim životom zajedničke svim ljudima.