Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1794 rođen Aleksa Praunsperger, hrvatski liječnik (Samobor, 2. IV. 1794. – Zagreb, 29. I. 1877.). Završio 1819. studij medicine u Beču. God. 1821.–44. djelovao kao fizik grada Križevaca i Križevačke županije, a potom do 1851. kao vrhovni liječnik (protomedik) Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Bio je istaknuti ilirac; zajedno s A. Mihanovićem i Đ. M. Šporerom pokušao je 1817. izdati prve novine na hrvatskom jeziku. Zanimao se za botaniku i zoologiju te bio među prvim pristašama darvinizma u nas. Godine 1846. bio je jedan od osnivača (neko vrijeme i kustos) Narodnoga muzeja u Zagrebu. God. 1854.–55. bio je tajnik Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva i urednik Gospodarskoga lista.

1867 rođen Bela Fischer, hrvatski liječnik (Ruma, 2. travnja 1867. – Zagreb, 4. svibnja 1938.). Gimnaziju je završio u Novom Sadu, a medicinu je studirao u Beču. Po završetku studija 21. veljače 1891. specijalizirao je kirurgiju u Beču kod tada glasovitih liječnika Alberta i Brauna. Nakon specijalizacije odlazi u bolnicu u Vinkovce, a 22. svibnja 1895. preuzima dužnost primarnog liječnika i šefa kirurškog odjela Sveopće zakladne Huttler-Kolhoffer-Monspergerove bolnice u Osijeku. Tu je s izvanredno vještim kirurzima Vatroslavom Florschützom, Branislavom Grčićem i Milanom Begićem modernizirao i reorganizirao kirurški odjel te je upravo on položio temelje moderne kirurgije u Osijeku. Fischerova kirurška aktivnost bila je svestrana. Prvi je dao značajne stručne priloge hrvatskoj medicinskoj literaturi. Umirovljen je 1920. godine, ali je do 1936. radio kao privatni liječnik. Tada odlazi u Zagreb, gdje 1938. umire. Pokopan je u Osijeku.

1902 Rođena Beata Brausil, hrvatska liječnica (Zagreb, 2. IV. 1902. — 21. VII. 1969.). Studirala je medicinu u Zagrebu i Parizu, a promovirana je 1928. u Zagrebu. Od 1930. je asistentica na Klinici za unutrašnje bolesti Medicinskog fakulteta u Zagrebu gdje radi u Glavnom laboratoriju klinike. Od 1947. vodi Hematološki laboratorij klinike. Godine 1949. habilitirala se za privatnog docenta, 1950. izabrana je za sveučilišnog docenta, a 1958. za izvanrednog profesora. Osim svog djelovanja na organizaciji i unaprjeđivanju rada u laboratoriju na klinici, posvetila se stručnom i znanstvenom radu te nastavi iz područja hematologije. Svoje bogato znanje i iskustvo nesebično je prenosila na druge. Redovito je održavala seminare iz hematološke morfologije i citodijagnostike za liječnike i druge stručnjake iz Zagreba i iz ostalih medicinskih centara u zemlji, kao i za studente. Njezin bogati stručni i znanstveni opus objavljen je u domaćim i raznim uglednim stranim časopisima. Njeni radovi su doprinijeli ugledu naše relativno mlade hematologije u svijetu. Kako je bila vrlo cijenjena u inozemstvu, postala je članicom švicarskog i njemačkog hematološkog društva. Bila je na stručnom usavršavanju u Parizu i Londonu. Osim laboratorijskom strukom, u jednom razdoblju svog rada na klinici Beata Brausil se bavila i dijetetikom i 1949. godine izdala knjigu o dijetetici.

2024 Svjetski dan svjesnosti o autizmu – UN