Izdvojena događanja u Muzeju

Na današnji dan…

1898 Rođen Stjepan Betlheim, hrvatski psihijatar i psihoanalitičar (Zagreb, 22. srpnja 1898. – Zagreb, 24. rujna 1970.). Rođen je u židovskoj obitelji. Studirao je medicinu u Grazu i Beču, gdje je iskazao interes za psihoanalizu i prisustvovao predavanjima Sigmunda Freuda. Diplomirao je 1922. godine. Tijekom školovanja objavio je šest članaka u znamenitim austrijskim i njemačkim časopisima. Neuropsihijatriju je specijalizirao na klinici prof. Juliusa Wagnera-Jauregga u Beču, te u Berlinu, Zürichu i Parizu. Psihoanalitičku izobrazbu stekao je kod najistaknutijih psihoanalitičara tog doba u Beču i Berlinu. Nakon prve psihoanalize s austrijskim psihijatrom Paulom Ferdinandom Schilderom, Betlheim je završio svoju izobrazbu s mađarskim psihoanalitičarem Sandorom Radoom. Prve Betlheimove analize bile su nadgledane od strane znamenitih psihoanalitičara, Karen Horney i Helene Deutsch. Članom Bečkoga psihoanalitičkog društva postaje 1928. godine. Najznačajniji rad iz njegova ranog razdoblja znanstvene aktivnosti je O parapraksama u Korsakovljevoj psihozi, a koji je 1924. napisao s Heinzom Hartmannom, poznatim njemačkim psihoanalitičarom. Rad mu je citirao Sigmund Freud u drugom dijelu knjige Tumačenje snova. Godine 1928. vraća se u Zagreb, popularizira Freuda i psihoanalizu predavanjima i člancima u novinama i časopisima. Tijekom Drugoga svjetskog rata Betlheima od deportacije u koncentracijski logor spašava pojava endemskog sifilisa u Bosni i Hercegovini. Vlasti Nezavisne Države Hrvatske poslale su u Bosnu osamdesetak židovskih liječnika iz Hrvatske, od kojih je većina kasnije prebjegla u partizane, među inima i Betlheim. Godine 1948. postaje asistent na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta Zagrebu, gdje uvodi psihoanalitičku dimenziju u razumijevanje duševnih bolesti. Godine 1952. postaje članom Međunarodnoga psihoanalitičkog društva (IPA). Godina 1953. ostat će trajno zapisana u povijesti psihoterapije u Hrvatskoj, te godine naime prof. dr. Betlheim osniva ambulantni psihoterapijski odjel na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Uz terapijski rad Betlheim je bio i plodan znanstvenik i nastavnik. U nastavu na Medicinskom fakultetu uvodi predmet Medicinska psihologija, koji je u to doba bio rijedak na medicinskim fakultetima u Europi. Obrazuje psihijatre, liječnike opće medicine, psihologe, pedagoge i socijalne radnike. Liječio je, podučavao i znanstveno radio sve do 1970. godine, a njegovo je djelo ostalo trajno znanstveno naslijeđe.

2019 Umro Marko Šarić, hrvatski liječnik, akademik (Knin, 22. lipnja 1924. – Zagreb, 22. srpnja 2019.). Završivši u Zagrebu studij medicine (1951.) i specijalizaciju iz higijene i medicine rada (1957.) djelovao je u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, gdje je bio voditelj Laboratorija za epidemiologiju kroničnih bolesti, a 1964. – 1991. i ravnatelj Instituta. Proučavao je profesionalne bolesti i bolesti u svezi s radom te utjecaj čimbenika iz okoliša na zdravlje. Bavio se i pitanjima vezanima za organizaciju i funkcioniranje zdravstva te za znanost u medicini. Bio je predsjednik Savjeta za zdravlje Skupštine grada Zagreba i predsjednik Socijalno-zdravstvenoga vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske. Od 1981. bio je redoviti profesor Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1991. redoviti član HAZU. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba i Državne nagrade za životno djelo (1999.).