Znanstveni skup Mirko Dražen Grmek i njegov utjecaj na razvoj povijesti medicine povodom 100. obljetnice njegovog rođenja
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Zagreb, 2. prosinca 2024.
U organizaciji Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za inovativne studije (CIS) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odjela za povijest Matice hrvatske 2. prosinca 2024. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ održat će se znanstveni skup pod nazivom Mirko Dražen Grmek i njegov utjecaj na razvoj povijesti medicine povodom 100. obljetnice njegovog rođenja. Na kraju skupa održat će se i otvaranje izložbe „Priče između redaka: Mirko Dražen Grmek“ organizirane povodom ovog skupa. Izložba će biti otvorena od 2. do 9. rujna 2024., a možete ju posjetiti u prostorijama Knjižnice „Andrija Štampar“ koja djeluje u sklopu Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Ove godine navršava se stogodišnja obljetnica rođenja Mirka Dražena Grmeka (Krapina, 9. siječnja 1924. – Pariz, 6. ožujka 2000.), zaslužnog hrvatskog i francuskog povjesničara medicine i povjesničara znanosti, utemeljitelja povijesnomedicinske discipline i osnivača znanstvenoistraživačkih instituta i zavoda, uglednog znanstvenika i sveučilišnog profesora Sveučilišta u Zagrebu i sveučilišta Paris – Sorbonne. Grmekov znanstveni opus, karakterističan po primjeni suvremene znanstvene metodologije u istraživanju povijesnog medicinskog znanja i medicinskih praksi, originalnošću je i utjecajem bio formativan u više istraživačkih područja, a relevantan i inspirativan ostao je do danas. Opću epidemiologiju obogatio je teorijom patocenoze, možda najznačajnijim konceptom epidemiološke tranzicije kojom je pojavu i promjenjivost u prevalenciji historijskih bolesti protumačio supostojanjem, međuovisnošću i uzajamnošću svih bolesti u istom vremenu, mjestu i društvu, uvodeći kulturu i okolinu kao epidemiološke čimbenike. Grmek je učinio revolucionarni iskorak u istraživanju i razumijevanju bolesti, povijesnih i suvremenih. Na tragu teorije o patocenozi razradio je i koncept emergentnih bolesti po kojem neke bolesti u povijesti nestaju i opet se pojavljuju ovisno o promjeni bioloških, ekoloških i društvenih činitelja. U povijest znanosti i epistemologiju uveo je metodu rekonstrukcije stvaralačkog čina naglašavajući važnost analize psihologije i logike u istraživanju postanka znanstvenog otkrića. Razvio je i ideju treće biološke revolucije kojom je nagli napredak molekulske biologije, genetike i virologije tumačio postojanjem kodirane biološke informacije kao treće komponente, uz materiju i energiju. Istraživanjem utjecaja bolesti na razvoj civilizacije istočnog Sredozemlja, primjenom lingvističkih, osteoarheoloških i paleodemografskih metoda u analizi i tumačenju nozološke stvarnosti antičkog svijeta te suradnjom s Fernandom Braudelom i francuskim povjesničarima okupljenima oko časopisa Annales. Economies, sociétés, civilisations, Grmek ulazi i u područje historiografije kao izniman, inovativan, kreativan i originalan povjesničar. Konačno, nezanemarivo je i Grmekovo pedagoško djelovanje te nastojanje na izgradnji znanstvenih institucija. Pri tadašnjoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu osnovao je 1953. Odsjek za povijest medicine, a 1960. Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti. Nakon preseljenja u Pariz 1963. bio je voditelj studija za povijest znanosti te sveučilišni profesor na Sorbonni.
Na ovome skupu sudjeluje i izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. med., upraviteljica Zavoda za povijest i filozofiju znanosti (sljednika Instituta za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti koji je osnovao Grmek) i zamjenica voditelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, s izlaganjem na temu Hrvatska kao prostor Grmekovog znanstvenoistraživačkog ishodišta i rekonstruiranja politike pamćenja.
Na skupu sudjeluju:
izv. prof. dr. sc. Nikola Anušić (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
prof. dr. sc. Ana Borovečki (pročelnica Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
prof. dr. sc. Tatjana Buklijaš (Sveučilište u Aucklandu, Novi Zeland)
izv. prof. dr. sc. Željko Dugac (Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU)
izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić (upraviteljica Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU)
Marko Kolić, mag. hist. et inf. (Zavod za patologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Vinko Kovač, mag. hist. et mag. educ. philol. russ. (Dvor Trakošćan)
prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak (ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i pročelnica Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku)
doc. dr. sc. Vlatka Lemić (rukovoditeljica Središnjeg ureda za arhivsku građu, Sveučilište u Zagrebu)
izv. prof. dr. sc. Danijela Lucić (Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
dr. sc. Lovela Machala Poplašen (voditeljica knjižnice Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“)
prof. dr. sc. Pierre-Olivier Méthot (dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta Laval, Kanada)
prof. dr. sc. Slavko Orešković (dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)
prof. dr. sc. Hrvoje Petrić (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
izv. prof. dr. sc. Zvjezdana Sikirić Assouline (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
