Stojnica s natpisom Cons: Anthos:, manufaktura porculana Beč, 18. st., porculan, visina 18,5 cm, inv. br. HMMF-2930 (dar Farmaceutskog društva Hrvatske; iz ljekarne Sallopek – zbirka Brodjovin)
Zbirka stojnica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije potječe iz zbirke Instituta za povijest farmacije koji je 1952. godine utemeljio prof. dr. Hrvoje Tartalja, mag. farm., profesor povijesti farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Institut je kasnije integriran u Institut za povijest nauka JAZU (danas Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU). Inicijalna jezgra zbirke stojnica formirana je otkupom zbirke Brodjovin (iz ljekarne Sallopek) od Farmaceutskog društva Hrvatske 1951. godine. Zbirka broji ukupno 697 stojnica koje su prikupljene otkupom ili (većinom) kao dar raznih ljekarni i ljekarnika diljem Hrvatske: iz Bjelovara, Donje Stubice, Gline, Hrvatske Dubice, Hrvatske Kostajnice, Iloka, Jastrebarskog, Karlovca, Križevaca, Lipika, Osijeka, Otočca, Pule, Rovinja, Samobora, Siska, Skradina, Splita, Suhopolja, Šibenika, Trogira, Valpova, Varaždina, Velike Gorice, Virovitice, Visa, Vukovara i Zagreba, a izrađene su u vremenskom rasponu od 16. do početka 20. stoljeća.
Stojnica se u stručnom ljekarničkom nazivlju najčešće još naziva „posuda za droge“. U tim posudama čuvale su se droge, odnosno svježi ili osušeni biljni organ, kao i sekundarni produkti biljnih organa ili izolirane biljne supstance. Karakteristike medicinskih preparata uglavnom su i određivale natpise na stojnicama, odnosno sadržaj koji se u njima nalazio. U Hrvatskoj su uglavnom sačuvane stojnice iz 18. i 19. stoljeća, iako ih ima nekoliko iz 17., pa i 16. stoljeća. Do sada nisu pronađeni dokazi da su kod nas postojale radionice za proizvodnju ljekarničkih stojnica, što govori da se radi o uvozu iz Italije, Francuske, Njemačke, Austrije i Mađarske. Za čuvanje tekućih supstanci koristile su se uglavnom staklene stojnice, dok su se u one drvene i keramičke pohranjivale suhe tvari i masti. Kao proizvodi umjetničkog obrta stojnice često nose oblikovne značajke stilskog razdoblja u kojemu su nastale. Uglavnom su ručno oslikane, katkad nose oznake manufakture u kojoj su izrađene, a vlasnici ljekarni stavljali su na dno i svoje oznake.
Zbirka obuhvaća stojnice izrađene od različitih materijala: drva, majolike, fajanse, kamenine, porculana, stakla, metala i serpentina.
Podzbirka drvenih stojnica broji 231 primjerak. Predmeti su nastali u rasponu od 16. do 20. stoljeća. Većinom su cilindričnog oblika, uz nekoliko iznimki koje stoje na nožici (oblik urne). Kod starijih stojnica uz oznaku sadržaja mogu se vidjeti i alkemijski simboli. Stojnice su oslikane, najčešće ornamentalnim okvirom za natpis ili cvjetnim ornamentom unutar kojega se nalazi natpis, dok one novije nose samo natpis crnim slovima rimskog tipa. Na nekim se primjerima vidi da su prenamijenjene, stari je sloj sastrugan i preko njega dolazi novi preslik.
Sljedeću podzbirku čine staklene stojnice, uključujući i one od mliječnog stakla, ukupno 225 stojnica različitih oblika. Najviše je četvrtastih, a ima i cilindričnih i u obliku vaze. Razlikuju se i u dimenzijama, od veoma malih (vjerojatno za neke skupe i rijetke sastojke) do onih većih. Oslikane su, najčešće kartušom u kojoj je natpis, na nekima su prikazani alkemijski simboli, a na brojnim primjercima naslikana je ptica iznad natpisa.
U podzbirku keramičkih stojnica ubrajaju se posude raznih oblika i veličina izrađene od fajanse, majolike, kamenine i porculana, a ukupno ih je 232. Nastale su u rasponu od 16. do 20. stoljeća i vrijedi izdvojiti primjerke proizvedene u Savoni (najstariji je primjerak iz 1531.), one iz tvornice Halbarth iz Graza te primjerke iz manufakture porculana u Beču (Alt Wien) koje karakterizira rokoko ukras: stilizirana lavlja glava. Prevladava cilindrični oblik, u starijim razdobljima oslikane su cvjetnim ornamentima, dok kasnije ostaje samo obrubljen natpis.
Za kraj, tu su i 2 metalne stojnice malih dimenzija s ukrasnim oznakama te 7 malih cilindričnih stojnica izrađenih od minerala serpentina.
Zbirka stojnica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije svjedoči ne samo o baštini hrvatske farmaceutske struke, već i o baštini primijenjene umjetnosti te kulturne povijesti našeg prostora.