This Day in History: 1848-11-30

rođen Gustav Janeček, farmaceut i kemičar (Konopiště, 30. XI. 1848. – Zagreb, 8. IX. 1929.). Nakon pet razreda gimnazije u Plzeňu, 1864. odlazi na ljekarničku vježbeničku praksu u Nepomuk, a položivši tirocinijski ispit u Plzeňu 1867, pozvan je u Prag, gdje je radio kao ljekarnički pomoćnik J. Dittricha. Studij farmacije završava u Pragu 1871., privatno polaže ispit zrelosti u Plzeňskoj gimnaziji 1873., te 1875. završava studij kemije na Karlovu sveučilištu tezom Über die Elektrolyse des Wassers und das elektrolytisches Gesetz Faradays. U Beču je od 1875. asistent na Sveučilištu i slušač na Medicinskom fakultetu, od 1877. docent (za sudsku i redarstvenu kemiju) na Tehničkoj visokoj školi, a ubrzo i sudski kemičar pri Zemaljskom sudu. God. 1879. izabran je za izvanrednoga profesora kemije na Sveučilištu u Zagrebu, na kojem 1881. postaje redovitim profesorom. Bio je predstojnik 1879.–1924. Lučbenoga (poslije Kemijskoga) zavoda Mudroslovnoga fakulteta, a 1908/09. i rektor Sveučilišta. Utemeljitelj je moderne kemije i farmacije u Hrvatskoj. Zaslužan je za organizaciju studija kemije po uzoru na europska sveučilišta te za izgradnju i uređenje dvaju kemijskih zavoda (1884. na Strossmayerovu, a 1919. na Marulićevu trgu). Jedan od začetnika forenzične kemije u nas, uveo je predavanja iz fizikalne kemije, 1882. utemeljio (s V. Dvořákom i B. Jirušem) sveučilišni Farmaceutski učevni tečaj (iz kojega se poslije razvio Farmaceutsko-biokemijski fakultet) na kojem je bio prvi profesor farmaceutske kemije. Sudjelovao je u izradbi farmakopeja, a suradnjom s J. Domcem na drugom izdanju Hrvatsko-slavonskoga ljekopisa (Zagreb 1901) podignuo je hrvatsko ljekarništvo na svjetsku razinu. Pokrenuo je trgovinu i proizvodnju lijekovima osnutkom 1918. veledrogerije »Isis« (danas Medika) i 1921. farmaceutske tvornice »Kaštel« (danas Pliva). Njegov istraživački rad zadire u gotovo sva područja onodobne kemije. U bečkom je razdoblju s A. Liebenom istraživao homologiju alifatskih spojeva, a dolaskom u Zagreb najviše se bavio anorganskom, analitičkom, fizikalnom i forenzičnom kemijom, posebice analizom voda, elektrolizom kiselina i atomskim težinama. Radove je objavljivao u periodičnim publikacijama Justus Liebig’s Annalen der Chemie (Weilheim, 1877.), Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften (Beč, 1877.), Rad JAZU (1881.–82., 1885.–87., 1892.–93., 1906., 1908.–09., 1911.–13.), Liječnički vjesnik (1889., 1899.), Vjesnik ljekarnika (1919., 1925.–27.), Glas apotekarstva (Novi Sad 1926.–27.), Arhiv za hemiju i farmaciju (1929.). Preveo je svoj laboratorijski Rukovodnik s njemačkoga na hrvatski jezik i napisao dva sveučilišna udžbenika. Pod Janečekovim je vodstvom 1886. izrađen prvi doktorat iz kemije (V. Horvat) na zagrebačkom Sveučilištu. God. 1893. osnovao je Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice i na ostvarivanju toga cilja radio do kraja života. Bio je član JAZU od 1887., predstojnik njezina Matematičko-prirodoslovnoga razreda 1908.–17. i njezin predsjednik 1921.–24. te izvanredni član Češke akademije znanosti i počasni član ljekarničkih društava u Češkoj i Poljskoj.