This Day in History: 1914-03-13

Rođen Vladimir Gvozdanović, hrvatski radiolog (Zagreb, 13. III. 1914. — Zagreb, 15. III. 1979.). U Zagrebu završio gimnaziju 1932. i studij medicine 1938. Od 1939. do kraja života djelovao je u Zavodu za radiologiju zagrebačkoga Medicinskog fakulteta (tijekom postojanja mijenjao ime: Centralni rentgenološki institut, Središnji rentgenološki zavod, Zavod za rentgenologiju i radium terapiju). Završivši specijalizaciju 1942., postaje asistentom Medicinskog fakulteta, na kojem se 1952. habilitira za privatnog docenta radom o flebogramu mozga. Godine 1954. postaje sveučilišnim docentom, 1959. izvanrednim, a 1965. redovitim profesorom. Usavršavao se u Švedskoj i SAD, a tijekom 1967. bio gost profesor Medicinskog fakulteta u Zürichu, gdje je uveo cerebralnu rotacijsku pneumografiju. U Zavodu je bio voditeljem nekoliko odjela: za dijagnostiku koštanih oboljenja, za specijalnu kontrastnu dijagnostiku, za neuroradiologiju, a radio je kao honorarni rendgenolog i u drugim ustanovama (Neurokirurški odjel Kirurške klinike, Opća bolnica »Dr. O.Novosel« – danas Klinička bolnica »Merkur« – u Zagrebu, Bolnica za reumatske bolesti u Krapinskim Toplicama, Neuropsihijatrijska bolnica u Popovači). Od 1970. do 1977. bio je predstojnik Zavoda i pročelnik Katedre za radiologiju i opću kliničku onkologiju, a potom do kraja života savjetnik Zavoda. Bio je jedan od pionira hrvatske radiologije, uvevši niz novih metoda kao fluorografiju, bronhografiju te brojne kontrastne metode. Među prvima u svijetu uveo je 1952. metodu lienoportalne venografije, a 1975. među prvima u Europi kompjutoriziranu aksijalnu tomografiju mozga. Glavna područja njegova rada bila su neuroradiologija (cerebralna angiografija, stereotaksična lokalizacija moždanih jezgara, mijelografija, CT mozga), angiokardiografija te urološka i hepatobilijarna dijagnostika. Razradio je radio-patološku simptomatologiju pojedinih organskih sustava, konstruirao i neke naprave za rendgensku dijagnostiku, prilagođavajući izvorne metode našim tehničkim uvjetima. Bio je predsjednik Radiološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske (1958.–60.) i Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu Jugoslavije (1964.–68.), suradnik JAZU te dopisni član Švedske akademije znanosti kao i počasni član Moskovskoga znanstvenog društva za rendgenologiju.

error: Sadržaj je zaštićen!