This Day in History: 1493-11-11

Rođen Paracelsus (pravo ime Philipp Aureolus Theophrast Bombast von Hohenheim), švicarsko-njemački liječnik, alkemičar i filozof (Einsiedeln, 11. XI. ili 17. XII. 1493. – Salzburg, 24. IX. 1541.). Vjeruje se da je medicinu diplomirao 1510. na Sveučilištu u Beču i 1516. na Sveučilištu Ferrari. Po završetku studija putovao je po Europi i Aziji, a boravio je i u našoj regiji (Senj). Na tim se putovanjima upoznao s narodnom medicinom i stekao praktično iskustvo. Godine 1527.–28. bio je gradski liječnik i profesor medicine u Baselu. Ondje je držao predavanja na njemačkom jeziku (umjesto na službenom latinskom), što je privuklo veliku pažnju zbog njegovog kritičkog i polemičkog odnosa prema tadašnjim medicinskim vještinama, a zbog čega je i nazvan “Luther of Medicine” (Luther medicine). Nije poštivao autoritete i ubrzo se sukobio s tamošnjim liječnicima. Zbog prezira prema Avicenni i arapskoj medicini javno je spalio Kodeks medicine, tada najcjenjeniji udžbenik za liječnike, nakon čega je pobjegao iz Švicarske i nastavio putovati Europom.
Paracelsus je utemeljitelj iatrokemije. Odbacio je teoriju tjelesnih sokova kao uzroka bolesti; objasnio je njihovo podrijetlo kemijskim promjenama u organizmu i u liječenje uveo kemijske elemente (živu, željezo, bakar, sumpor, srebro). Proučavao je i ljekovite izvore, pa se smatra začetnikom balneoterapije. Također je proučavao bolesti rudara, utječući tako na razvoj medicine rada. Odbacujući prethodnu školsku (galensku) medicinu, koja se temeljila na suhom proučavanju starih knjiga, i oslanjajući se na vlastito iskustvo promatranja prirode, Paracelsus je dao poticaj prirodno-medicinskim istraživanjima. Zajedno s racionalizmom, u njegovim se teorijama očituju i idealističke koncepcije. Primjerice, prema Paracelsusu, životnim procesima upravlja nevidljiva tajnovita sila archeus, a četiri su temelja medicine: filozofija, astrologija, kemija i teologija. Iako je za života bio slavan, suvremenici ga nisu razumjeli, pa su ga često smatrali šarlatanom.
Napisao je velik broj djela iz područja medicine, alkemije, astrologije, filozofije i teologije, koja su prikupljena i objavljena u 10 svezaka (1589. – 1591.).

error: Sadržaj je zaštićen!