Tema mjeseca uz odabrani muzejski predmet
U današnje vrijeme pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom najaktualnije su teme vezane za sprječavanje širenja zaraznih bolesti.
Evo kako je bilo organizirano zdravstvo u Dubrovačkoj Republici.
Dubrovačko zdravstvo u srednjem vijeku i renesansi
Srednjovjekovni gradovi imali su organiziranu i pravno reguliranu liječničku, ljekarničku i kiruršku službu. Primjerice, u Zlatnoj buli Bele IV. iz 1242. godine jedna odredba govori o javnoj sigurnosti u zdravstvenom smislu: Ako pak netko rani drugog nožem, mačem, sulicom ili strijelom ili na neki drugi sličan način, a ranjenik bude bez gubitka udova izliječen, neka namiri liječnika oštečenikova… Uz uobičajene i striktno propisane dužnosti liječnici su vršili i vještačenja na sudu. U Dubrovniku bili su dužni besplatno liječiti kneza i njegovu obitelj, nadbiskupa i njegove ukućane, državne službenike, redovnike, opatice, te su morali prijaviti svaku ozljedu. Za svoju službu liječnici su primali 400 dukata, a kirurzi 200. Ljekarna u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku posluje u kontinuitetu od 1317. godine. Za vrijeme epidemija uprava grada davala je potreban novac za sve lijekove koji su se tada davali besplatno. Gradovi svoj život reguliraju statutima koji sadrže prve higijenske i komunalne propise te izolaciju oboljelih. Na tom načelu uvodi se izolacija leproznih koja udara temelj prvoj javnozdravstvenoj izolacijskoj mjeri u svijetu – karanteni u Dubrovniku 1377. godine.
Odjeci renesansnog razvoja medicine ne nalaze osobito plodno tlo u nas. Nešto povoljnije prilike bile su jedino u Dubrovačkoj Republici i nekim priobalnim gradovima pod mletačkom upravom. U njima se razvija komunalna higijena, a u javnoj i privatnoj službi zaposleni su liječnici, kirurzi i ljekarnici. U Dubrovniku, gdje 1540. hospital Domus Christi s vlastitom ljekarnom prerasta u javnu bolnicu sa zaposlenim medicinskim osobljem, djeluju i portugalski liječnik Amatus Lusitanus, kirurg Mariano Santo, a povremeno i drugi liječnici stranog podrijetla.
(Tekst preuzet iz radnog materijala: Scenarij stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, 2019.)
Na slici:
IZ ZDRAVSTVA STAROG DUBROVNIKA, izložbeni pano s fotografijama; oprema za izlaganje: Hrvatski liječnički zbor, 1944., 64,5 x 45 cm, HMMF-220
Predmet potječe iz Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj koji je osnovan 1944. pri Hrvatskom liječničkom zboru u Šubićevoj 9 u Zagrebu.
