RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI I ODSJEK ZA POVIJEST MEDICINSKIH ZNANOSTI ZAVODA ZA POVIJEST I FILOZOFIJU ZNANOSTI
imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige
SALUS AEGROTI SUPREMA LEX: ULOGA FRANJE KOGOJA U RAZVOJU DERMATOVENEROLOGIJE U HRVATSKOJ (RASPRAVE I GRAĐA ZA POVIJEST ZNANOSTI, knj. 21, sv. 11)
koje će se održati u srijedu 1. lipnja 2022. u 14 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14, Zagreb.

U ime Razreda za medicinske znanosti i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu skup će pozdraviti akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti i prof. dr. sc. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O knjizi će govoriti: akademik Marko Pećina, prof. dr. sc. Branka Marinović i izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić.

Knjiga je posvećena Franji Kogoju u povodu 100. obljetnice Klinike za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Urednici ove knjige su akademik Marko Pećina i izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, a izdana je u okviru Akademijina nakladničkog niza Rasprave i građa za povijest znanosti, knjiga 21, Razred za medicinske znanosti, svezak 11.

Autori poglavlja (abecednim redom): izv. prof. dr. sc. Ana Bakija-Konsuo, Silvija Brkić Midžić, prof. dr. sc. Zrinka Bukvić Mokos, prof. dr. sc. Ivan Dobrić, izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, prim. dr. sc. Lena Kotrulja, dr. sc. Martin Kuhar, doc. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić, prof. dr. sc. Branka Marinović, prof. dr. sc. Amir Muzur, akademik Marko Pećina, prof. dr. sc. Mihael Skerlev i prim. dr. sc. Daška Štulhofer Buzina. Recenzentice su akademkinja Mirna Šitum i prof. dr. sc. Romana Čeović.

Uz brojne znanstvene priloge dermatologa i povjesničara medicine, knjiga sadrži ilustracije koje predstavljaju građu iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, postav, katalog, plakat i otvorenje izložbe Između pamćenja i povijesti: Kogojeva zbirka fotoportreta i počasnih povelja koja je održana u Gliptoteci HAZU u ožujku i travnju 2021., te stručni rad Memorijalna zbirka Franje Kogoja u fundusu Hrvatskog muzeja medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je napisala upraviteljica Muzeja Silvija Brkić Midžić.

PREDGOVOR

Stella Fatović-Ferenčić i Marko Pećina

Kada govorimo o suvremenom razvoju dermatovenerologije kao kliničke i akademske discipline, nezaobilazna je uloga Franje Kogoja, dermatovenerologa, prodekana i dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redovitog člana tadašnje Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prvog  tajnika njezinog Odjela (danas Razreda) za medicinu i njezinog dugogodišnjeg potpredsjednika. Tijekom 2020. godine navršilo se točno stoljeće Kogojeve diplome, 2021. obilježavamo stoljeće osnutka Katedre za dermatovenerologiju u Zagrebu, a 2022. stoljeće osnutka Klinike za kožne i spolne bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dermatovenerološka klinika kreće u svom razvoju punim jedrima po dolasku Franje Kogoja, pod čijim vodstvom osobito po useljenju u novu zgradu 1928. ona staje uz bok suvremenim europskim klinikama. Knjiga 21. izdavačkoga niza Rasprave i građa za povijest znanosti posvećena je pojedinim odrednicama toga razvoja kroz Kogojev rad i doprinose. U njoj je sudjelovalo 12 autora koji su opisali Kogojevu ulogu u razvoju različitih aspekata ove struke, od alergologije do spolno prenosivih bolesti i onkologije, te njegov doprinos u edukaciji i radu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i institucionalizaciji pojedinih medicinskih ustanova. Kako bismo obuhvatili Kogojevo djelovanje u širem društvenom kontekstu i vrjednovali ga i u onim aspektima koji su do sada bili slabije zastupljeni u njegovoj historiografiji, na projektu ove knjige sudjelovali su uz dermatologe i povjesničari medicine te voditelj i upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU. Nažalost, jedina Kogojeva kći Breda Kogoj-Kapetanić preminula je nedavno pa nam je pristup privatnoj ostavštini bio neostvariv. Izgubljen je tako u nepovrat dobar dio  dokumentacije koji bi dodatno ilustrirao njegov život i segmente rada, a ovu knjigu učinio zanimljivijom i potpunijom. Nasreću, dio Kogojeve ostavštine sačuvan je u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU i u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije. Poslužio nam je u rasvjetljavanju brojnih aspekata i važnosti muzealizacije ovog velikana medicine, osobito njegovih međunarodnih kontakata i suradnje. Zahvaljujemo autorima i recenzentima, te Zakladi HAZU i Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH na financijskoj potpori ovog projekta.