Gostujuća izložba Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU organizirana je u suradnji s Muzejom grada Zagreba povodom 130. obljetnice osnutka tvornice Jakoba Hlavke u Zagrebu, čiji je sljednik tvrtka Instrumentaria d. d.

Razvojem bolničkog sustava tijekom 19. stoljeća Hrvatska se sve više otvara kao privlačno tržište za specijalizirane tvorničare bolničkog instrumentarija, opreme i namještaja. Taj potpuno neiskorišteni potencijal dobro je procijenio i Jakob Hlavka (1869. – 1955.), tada 27-godišnji kirurški mehaničar iz Češke koji se 1896. godine nastanio u Zagrebu i otvorio obrtničku radionicu za izradu i popravak kirurških instrumenata. Tijekom četiri desetljeća rada Hlavka proširuje svoju djelatnost i gradi tvornicu s vlastitom prodavaonicom. Proizvodnjom kvalitetnih medicinskih instrumenata, uređaja, opreme i pomagala u suradnji s liječnicima dao je važan doprinos opremanju medicinskih prostora na širem području jugoistočne Europe, a izgradnjom novih zgrada u Tomićevoj 5 i Ilici 24 ostavio je trag u oblikovanju međuratnog Zagreba kao industrijskog i trgovačkog središta.

Jakob Hlavka je zabilježen u sjećanju i zapisima naših liječnika kao inventivan kirurški mehaničar; među ostalim, još početkom 20. stoljeća konstruirao je vlastitu poboljšanu modifikaciju instrumenta za uvođenje inhalacijske kanile prema O’Dwyeru. Suradnja s našim prvim ortopedom Božidarom Špišićem dolazi osobito do izražaja za vrijeme Prvoga svjetskog rata kada su potrebe liječenja i rehabilitacije ogromnog broja ratnih invalida znatno povećane. Ortopedi općenito često surađuju s Hlavkom, s kojim u suradnji izrađuju ili pak modificiraju već postojeće aparate usavršavajući ih. Hlavka je također surađivao s Antom Šercerom, predstojnikom Klinike za uho, nos i grlo, u konstruiranju otorinolaringološkoga radnog stola koji na najmanjem prostoru sadrži sve što je potrebno za rad specijalista ove struke. Univerzalni operacijski stol tvrtke Hlavka predstavljao je originalan model koji je zbog svoje solidne konstrukcije i lakog rukovanja naišao na opće priznanje u liječničkim krugovima. Uz navedeno, Hlavka je surađivao sa Šercerom na izradi modela ljudskog labirinta u didaktične svrhe. Fotografija tog modela objavljena je u Liječničkom vjesniku, a sam predmet danas se čuva u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije.

Nakon preseljenja u nove zgrade 1939. Jakob Hlavka prepušta vođenje tvrtke svome sinu dr. Dragutinu Hlavki te tvornica nastavlja s radom pod istim imenom do 1945. godine. Nakon Drugoga svjetskog rata tvornica je nacionalizirana, a proizvodnja se nastavila sa sačuvanim Hlavkinim strojevima, tehnologijom i izučenim majstorima. Životni i profesionalni put Jakoba Hlavke utkan je u povijest hrvatske medicine i zdravstva, a posebice je značajan za razvoj zagrebačke industrije i gospodarstva u prvoj polovini 20. stoljeća. Njegovi potomci – sin Dragutin, unuci Vladimir i Marijan te praunuka Petra – odabrali su medicinu za svoj životni poziv i postigli značajne rezultate u struci.

Godine 1948. proizvodnja proteza i ortopedskih pomagala osamostalila se od matične tvornice u novoosnovanome poduzeću Banija u Zagrebu koje više ne postoji, ali ima aktivne sljednike – tvrtke OTOS (Ortopedska tehnika, Osijek, Slavonija) u Osijeku i PAR-MAR u Zagrebu.

Od 1951. ostatci nekadašnjega Hlavkina poduzeća djeluju pod nazivom Instrumentaria sa sjedištem u Zagrebu. Instrumentaria nastavlja proizvodnju medicinskih implantata i instrumenata te ubrzo proširuje proizvodni program na ortopedske sprave, medicinsku opremu i potrošni materijal te proteze i specijalizirane instrumente. Radu Instrumentarije, slično kao i tvornice Hlavka, pridonosi intenzivna suradnja s liječnicima te razvoj i unaprjeđenje različitih operativnih postupaka. Ta suradnja osobito se intenzivirala 1960-ih kada je Instrumentaria oformila svoju Savjetodavnu skupinu ortopeda i traumatologa koji su se povremeno sastajali u Rapskoj ulici i davali preporuke inženjerima i tehničarima o proizvodnji materijala za osteosintezu (modernih vijaka, čavala i pločica). U toj su skupini bili prim. dr. Duško Marković, prim. dr. Marijan Barac, prof. dr. sc. Boris Hranilović, prof. dr. sc. Vladimir Petrokov, prof. dr. sc. Janko Hančević i prof. dr. sc. Branko Smiljanić. Kronološki malo kasnije, jer su mlađi od navedenih, priključili su se prof. dr. sc. Krešimir Koržinek i prof. dr. sc. Vjekoslav Nanković.  Prof. dr. sc. Krešimir Koržinek postao je vodeći stručnjak za osteosintezu – AO (Arbeitsgemeinschaft für Osteosynthesen Frage) u Hrvatskoj, a s inženjerima i tehničarima u Instrumentariji u vrijeme Domovinskog rata konstruirao je i razvio fiksator Croatian Medical Corps (CMC). Zahvaljujući prvenstveno navedenom fiksatoru proizvedenom u Instrumentariji, hrvatski vojnici ozlijeđeni na bojištu bili su brže i efikasnije medicinski zbrinuti i maksimalno je spriječeno moguće amputiranje ekstremiteta. Prof. dr. sc. Krešimir Koržinek uveo je u Instrumentarijin proizvodni proces također i vanjski fiksator po Ilizarovu. Veliku ulogu u Instrumentarijinom razvoju imao je i prof. dr. sc. Vjekoslav Nanković.  Kreirao je i  konstruirao nekoliko tipova vanjskih fiksatora (Zagreb I, Zagreb II, Zagreb III) koji se i danas nalaze u redovnom proizvodnom asortimanu Instrumentarije. Prof. dr. Branimir Smiljanić je konstruirao i razvio košarastu pločicu za prijelom patele. Sedamdesetih godina 20. stoljeća ovoj grupi priključuje se ortoped Marko Pećina, koji je 1980./81. kreirao Set za operativno liječenje meniska (kat. br. 63 – 340) i napisao pripadajuće Uputstvo, a 1981./82. u proizvodni program Instrumentarije uvodi Instrumentarij po Harringtonu za operaciju skolioza (šipke, kukice, instrumente kao što su posebni držači za kukice, dlijeta i aparat za savijanje šipki, itd.). Ranih 1990-ih započinje uspon proizvodnje ortopedskih i osteosintetskih implantata po kojima je Instrumentaria i danas prepoznatljiva.

Tvornica Jakoba Hlavke i Instrumentaria sa 130 godina postojanja duboko su ukorijenjene u hrvatskoj medicinskoj prošlosti i sadašnjosti. Na njihove se proizvode svakodnevno oslanjaju ortopedi, traumatolozi, kirurzi i medicinski stručnjaci. To je priča o 130 godina znanja, povjerenja i hrvatskog majstorstva u službi zdravlja i pacijenata, koja se na izložbi prezentira putem odabrane dokumentarne građe, proizvoda tvornice Jakoba Hlavke i njezinog sljednika Instrumentarije, sažetih tekstova na izložbenim panoima te projekcije digitalizirane građe na velikom ekranu.

Osim muzejske građe iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, na izložbi se predstavljaju predmeti iz vlasništva Instrumentarije i obitelji Hlavka te odabrana digitalizirana građa Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU, Državnog arhiva u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba.

IMPRESUM IZLOŽBE

Nositelji projekta
Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU
akademik Marko Pećina, voditelj Muzeja
izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. med., zamjenica voditelja Muzeja
Silvija Brkić Midžić, muzejska savjetnica, upraviteljica Muzeja
Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU
akademik Vjekoslav Jerolimov, voditelj Zavoda

Suorganizatori
Muzej grada Zagreba
dr. sc. Aleksandra Berberih-Slana, ravnateljica
Ana Torić, savjetnica za odnose s javnošću

Partneri na projektu
Instrumentaria d. d.
Stevica Hodić, dipl. ing. stroj., direktor
Marija Kajić, asistentica direktora

Autorice izložbe
Silvija Brkić Midžić
Stella Fatović-Ferenčić

Likovni postav, vizualni identitet i grafičko oblikovanje izložbenih materijala
Studio Rašić
Ante Rašić

Priprema za tisak izložbenih materijala
Studio Rašić
Ankica Penava-Pejčinović

Digitalizacija dokumentarne građe
Goran Vržina

Prijevod uvodnog teksta na engleski jezik
Sanja Alexander Pehnec

Tehnički postav
Tehnička služba Muzeja grada Zagreba

Vlasnici eksponata
Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU
Instrumentaria d.d.
Obitelj Hlavka

Realizaciju izložbe financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija RH, Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Instrumentaria d. d., OTOS i Zaklada HAZU.