Ova studijska izložba građe iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU prvi put je bila predstavljena javnosti u Gliptoteci HAZU od 16. ožujka do 18. travnja 2021., no kako je tada pandemija bolesti COVID-19 bila u punom jeku, vidjeli su je samo malobrojni posjetitelji. Budući da Hrvatski muzej medicine i farmacije već godinama uspješno surađuje s Knjižnicom Božidara Adžije na izložbenim programima, donesena je odluka da se ove godine u Knjižnici postavi gostujuća izložba Između pamćenja i povijesti. Cilj je izložbe informirati širu javnost i zorno posvjedočiti o ulozi i značenju akademika Franje Kogoja u razvoju hrvatske dermatovenerologije i njenoj afirmaciji na međunarodnom planu.

Na izložbi se predstavlja građa iz muzejskog fundusa: diplome i povelje koje svjedoče o stručnim, znanstvenim i društvenim postignućima Franje Kogoja, službenih dopisi te fotografski portreti istaknutih svjetskih dermatologa s vlastoručnim posvetama. Osim izvornika, na izložbi su zastupljeni posteri s tekstovima i ilustracijama. Katalog izložbe opsega 140 stranica sadrži stručno-znanstvene tekstove na hrvatskom i engleskom jeziku s ilustracijama u bojama te cjelovitu katalošku obradu i fotografije svih eksponata iz zbirki Hrvatskog muzeja medicine i farmacije.

Franjo (Fran) Kogoj, hrvatski liječnik slovenskog podrijetla (Kranjska Gora, 13. X. 1894. – Kranjska Gora, 30. IX. 1983.), osnivač je suvremene dermatovenerologije u Hrvatskoj. Od 1927., s prekidom za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, bio je predstojnik Klinike za kožne i spolne bolesti u Zagrebu do umirovljenja 1965. godine. Za izvanrednoga profesora zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta izabran je 1927., a za redovitoga 1932. godine. Bio je redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (od 1947.) i njezin dopredsjednik (1958. – 1972.), počasni i dopisni član više akademija i društava, nositelj počasnih doktorata nekoliko sveučilišta. Godine 1962. dobio je Nagradu NRH za životno djelo. Za razliku od pisanih izvora, Kogojeva materijalna baština do sada nije bila predmetom istraživačkog interesa. Građa iz ostavštine akademika Franje Kogoja bila je do osnutka Hrvatskog muzeja medicine i farmacije pohranjena u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sastoji se od diploma, povelja, dopisa i fotografija, a privukla je pozornost autorica izložbe jednim svojim izrazitim materijalnim obilježjem. Naime, svi dokumenti bili su uokvireni na istovjetan način, u jednostavne uske crno obojene drvene okvire koji se vide i na fotografiji akademika Kogoja snimljenoj u njegovoj radnoj sobi, reproduciranoj u Liječničkom vjesniku. To je bilo polazište razmišljanja o muzealnosti ove jedinstvene zbirke – izložbe koju je akademik Kogoj očigledno planski stvarao kao trajni trag u vremenu o rezultatima svoga rada, a posebice kao svjedočanstvo svoje međunarodne umreženosti.

Počasne diplome, povelje članstva i priznanja stručnih i znanstvenih društava i akademija diljem svijeta, razne zahvalnice, nagrade, pisma i dopisi svjedoče o iznimno bogatom životopisu i uspješnoj međunarodnoj karijeri Franje Kogoja, koji je svojim sveukupnim djelovanjem dao najznačajniji doprinos razvoju hrvatske dermatovenerologije i njezinom međunarodnom ugledu u 20. stoljeću. Gotovo svi ovi dokumenti sadrže preciznu dataciju, a nastali su u razdoblju od 1930. do 1977. godine. Riječ je o prvorazrednim izvorima biografskih podataka koji se nakon objave mogu uspoređivati s ostalim poznatim izvorima i prema potrebi nadopunjavati poglavlja koja nedostaju.

Najatraktivniji dio Kogojeve zbirke nedvojbeno predstavlja kolekcija fotoportreta uglednih svjetskih dermatovenerologa njegova vremena. Fotoportreti su obogaćeni vlastoručnim potpisima ili posvetama, ponekad s naznakom mjesta i datuma ili signaturom fotografa. Nastali su u razdoblju od 1930-ih do 1960-ih, a potječu iz Europe, Amerike, Azije i Australije, dakle s vrlo širokog područja cijeloga svijeta.

U doba kada još nitko nije govorio o globalizaciji i društvenim mrežama, akademik Franjo Kogoj stvorio je vlastitu društvenu mrežu i ovjekovječio je izložbom na zidovima svojega radnog ambijenta, koja nam danas predstavlja svojevrstan znak u vremenu. Gotovo bismo mogli reći da je pokazao ranu svijest o muzealnosti dokumenata i fotografija, što je bilo nadahnuće i poticaj za oblikovanje ove izložbene prezentacije.

Impresum izložbe

NOSITELJI PROJEKTA: Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU i Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU
akademik Marko Pećina, voditelj Muzeja
dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. med., zamjenica voditelja Muzeja
Silvija Brkić Midžić, prof., upraviteljica Muzeja

SUORGANIZATORI: Knjižnica Božidara Adžije, KGZ
Ivan Jelić, voditelj
Iva Džambaski
Vesna Lovrić Cvjetković

AUTORICE IZLOŽBE: Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić

DIZAJN IZLOŽBENIH MATERIJALA: Studio Rašić, Ante Rašić

POSTAV IZLOŽBE: Silvija Brkić Midžić i Vesna Lovrić Cvjetković