Doc. dr. sc. Martin Kuhar, dr. med., viši znanstveni suradnik u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, sudjeluje na VII. kongresu hrvatskih povjesničara Zemlja koji se održava u Osijeku 25. – 28. IX. 2024. s izlaganjem na temu Kontagionizam i antikontagionizam, interakcije i nadgradnja: model epidemiološkog istraživanja Vladimira Ćepulića koje je priredio u suradnji s izv. prof. dr. sc. Stellom Fatović-Ferenčić, dr. med., upraviteljicom Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, i Silvijom Brkić Midžić, muzejskom savjetnicom, upraviteljicom Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU.
Izlaganje je uvršteno u sekciju Povijest i filozofija znanosti, historiografija i metodologija.

SAŽETAK

Sve do zadnjeg desetljeća 19. stoljeća razvija se žestoka rasprava između kontagionista i antikontagionista. Kochovo otkriće uzročnika pojedinih zaraznih bolesti, među njima i Mycobacteriuma tuberkuloze, donijet će konačnu pobjedu kontagionistima označivši početak bakteriološke ere i dominaciju teorije o uzročnicima zaraznih bolesti.
Pa ipak, i antikontagionisti koji daju prednost okolišu pred samim uzročnicima bolesti ostavljaju u naslijeđe medicini higijenski i sanitarni pokret koji leži u samom ishodištu javnozdravstvenih strategija. U tom se smislu slojevi različitih teorija ne poništavaju, već se smisleno nadograđuju, a tomu pridonosi i širenje socijalnomedicinskog modela zdravstvene zaštite koji se usredotočuje na ulogu društva u suzbijanju bolesti. U kontekstu navedenih teorijskih pravaca prezentira se  Ćepulićeva argumentacija protiv teze „tuberkuloza je bolest stana“. Iznose se argumentacija i pristupi njegovom epidemiološkom istraživanju od mapiranja tuberkuloze do vizualnog traga o naličju gradskog života, djelomično i samog središta Zagreba unutar ulica kao što su Tkalčićeva, Klaićeva i Vlaška. Prikazuje se utjecaj Ćepulićeva epidemiološkog istraživanja na širi kulturni kontekst, posebice u kontekstu izložbe socijalno angažirane skupine Udruženja likovnih umjetnika „Zemlja“ na kojoj je Radna grupa Zagreb izložila dokumentarističku cjelinu o stambenim prilikama Zagreba. Fotografije Antituberkuloznog dispanzera – dio projekta Vladimira Ćepulića u sklopu izrade katastra o tuberkulozi – bile su prezentirane u sklopu izložbene cjeline Kuća i život i polučile su na toj izložbi velik uspjeh.