Pozivamo Vas na predavanje na temu Rana socijalno angažirana fotografija koje će se održati u Etnografskom muzeju u Zagrebu 9. travnja 2024. s početkom u 18 sati.

Predavanje je dio popratnog programa uz izložbu Naličje grada prije 100 godina, a organizirano je s ciljem ukazivanja na ulogu i značenje fotografija sa socijalnim motivima iz zbirki liječnika Vladimira Ćepulića i Luje Thallera u kontekstu rane socijalno angažirane fotografije.

Predavanje će održati dr. sc. Marija Tonković.

MARIJA TONKOVIĆ (Rijeka, 1949.), povjesničarka umjetnosti, doktorica znanosti, muzejska savjetnica, docentica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, diplomirala je povijest umjetnosti i talijanski jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu obranila je 1994. godine magistarski rad Juraj i Karlo Drašković u kontekstu hrvatske fotografije 19. stoljeća i 2012. godine doktorski rad Fotograf Franjo Mosinger u kontekstu Nove objektivnosti i Bauhausa.
Od 1978. do 2014. godine zaposlena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu gdje je bila dugogodišnja voditeljica Zbirke starije fotografije te i voditeljica Odjela zbirki. Godine 1994. izradila je muzeološki program i koncepciju dionice Fotografija za novi postav Muzeja za umjetnost i obrt, kao i dionicu postava Dvora Trakošćan. Autorica je pet poglavlja i kataloške, biografske i bibliografske obrade u kompleksnom zborniku – katalogu Fotografija u Hrvatskoj 1848-1851, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1994. Također je autorica dionica o fotografiji kompleksnih kulturoloških izložbi Bidermajer u Hrvatskoj, Secesija u Hrvatskoj, Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt i Art Deco u Hrvatskoj. U suradnji sa Židovskom općinom u Zagrebu i Gliptotekom HAZU priredila je veliku izložbu Židovi fotografi. Napisala je dionicu Fotografija u sklopu kulturoloških izložbi Pedesete godine u Hrvatskoj, Avangardne tendencije u Hrvatskoj, te u četvrtom svesku edicije HAZU Hrvatska i Europa, u knjizi Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX. stoljeće). Marija Tonković obogatila je povijest hrvatske fotografije dotada nepoznatim, a danas nezaobilaznim imenima poput Jurja i Karla Draškovića, Josipa Betondića, Stjepana Erdödyja, Ljudevita Vranyzanyja, Milana Dvoržaka, Franje Mosingera, Đure Janekovića. Istraživanjem u zbirkama i arhivima muzeja Albertina i dokumentaciji Graphisches Lehr und Versuchsanstalt u Beču otkrila je brojne Hrvate koji su bili članovi prestižnog Wiener Camera Cluba (Ferdinand Mixich, Milan Šipuš, Rudolf Severinski, Aleksandar Hauger…). Također je osvijetlila fotografsku djelatnost osoba poznatijih iz drugih područja djelovanja kao što su Ksaver Šandor Gjalski, Izidor Kršnjavi, Menci Clement Crnčić, Tomislav Krizman, Vladimir Becić, Ćiril Metod Iveković, Blagoje Bersa, Dragutin Gorjanović Kramberger. Sustavno je pratila i rad suvremenih hrvatskih fotografa (Damira Fabijanića, Gorana Vranića, Stanka Abadžića i mnogih drugih) i priredila im samostalne izložbe. Pokrenula je istraživanje i praćenje dosad zapostavljenih žanrova u hrvatskoj fotografiji poput modne i novinske fotografije te fenomena razglednice kao medija.
Marija Tonković velik dio svog rada posvetila je znanstveno-nastavnoj djelatnosti. Kao honorarna i ujedno prva predavačica kolegija Povijest fotografije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu radi neprekidno od 1997. godine.