Javnozdravstveni plakati koriste se u Hrvatskoj posljednjih stotinjak godina kao promidžbeno sredstvo u akcijama zdravstvenog prosvjećivanja građana, a osobito u borbi protiv zaraznih bolesti.

U javnozdravstvenoj ideologiji Andrije Štampara koja u hrvatskom zdravstvu dominira od dvadesetih godina 20. stoljeća bolest se doživljava kroz metaforu prijeteće opasnosti – kao neprijatelja koji provodi društvenu i tjelesnu invaziju, protiv kojega se treba boriti cjelokupno društvo. Uvodi se kategorija socijalne bolesti pa pojedinačne bitke protiv bolesti postupno zamjenjuje masovna ideološka mobilizacija, čija je kampanja usmjerena prema spašavanju odnosno liječenju čitavog društva. Takav je organicistički pristup društvu potaknuo liječnike koji su dotada djelovali isključivo u kliničkoj sferi da postanu aktivni sudionici javnozdravstvenih akcija i zdravstveni prosvjetitelji. Premda već otvaranjem Instituta za socijalnu medicinu u Zagrebu 1924. godine zdravstveno prosvjećivanje postaje čvrsto institucionaliziranom djelatnošću, tek osnivanjem Škole narodnog zdravlja u Zagrebu 1926. godine ovaj segment zaštite zdravlja dobiva svoj potpuni uzlet. Škola narodnog zdravlja, naime, postaje glavnim koordinatorom sveukupnog zdravstveno-prosvjetnog rada pokretanjem izrade filmova i plakata kao i drugog promidžbenog materijala. Uz Antituberkulozni dispanzer koji je vodio Vladimir Ćepulić, u borbi protiv tuberkuloze vrlo važnu ulogu odigralo je Društvo za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu, osnovano također pod njegovim vodstvom 1928. godine s ciljem da upućuje javnost kako će se očuvati od tuberkuloze i da je pridobije za moralnu i materijalnu potporu kod izgrađivanja antituberkulozne organizacije. Društvo je to nastojalo postići svim sredstvima trajne propagande, a osobito priređivanjem Dana borbe protiv tuberkuloze svake godine.

Opširnije u publikaciji: Fatović-Ferenčić, Stella; Hofgräff, Darija. Od države do javnosti: Tuberkuloza u fondovima Hrvatskog državnog arhiva i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2014. (monografski katalog izložbe) https://www.bib.irb.hr/695137

U ovoj virtualnoj zbirci predstavljeni su javnozdravstveni plakati koje je Hrvatski muzej medicine i farmacije nakon svog osnutka preuzeo od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sačuvani su kao dio dokumentarne građe iz zbirke Vladimira Ćepulića, najaktivnijeg sudionika borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu.

Zbirka sadrži plakate Škole narodnog zdravlja, Antituberkuloznog dispanzera, Društva za suzbijanje tuberkuloze i Kluba medicinara, izdane u Zagrebu između 1926. i 1937. godine. Plakati Škole narodnog zdravlja odlikuju se jasnom i snažnom vizualnom porukom u kojoj slika dominira u odnosu na tekst (primjerice: Ne idi k zaraznim bolesnicima; Kad kašlješ, maramicu pred usta! itd.). Antituberkulozni dispanzer na svojim plakatima koristi kombinacije nekoliko slika popraćenih tekstualnim porukama koje upozoravaju na opasnost od loših higijenskih navika (Tuberkulozom se možeš zaraziti i ovako) ili pak ukazuju na prednosti boravka na svježem zraku (Dajte djeci zraka i sunca). Plakati Društva za suzbijanje tuberkuloze donose programe događanja u okviru Dana borbe protiv tuberkuloze te sadrže samo tekst, često s velikim crvenim križem u podlozi, dok Klub medicinara tekstualnim plakatom iz 1930. godine oglašava predavanje Vladimira Ćepulića na temu Intelektualna zvanja u borbi protiv tuberkuloze.

Građu je digitalizirao Zoran Svrtan (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb) u okviru nacionalnog projekta eKultura – digitalizacija kulturne baštine.

Na slici: “Kako treba da se vlada tuberkulozni bolesnik, da ne zarazi svoju okolinu“, javnozdravstveni plakat Antituberkuloznog dispanzera, Zagreb, između 1928. i 1930., inv. br. HMMF-4358

Zbirka je dostupna na internetskom portalu Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DiZbi HAZU) na poveznici: https://dizbi.hazu.hr/a/?pc=i&id=2600014