Fotografska baština Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj izborom motiva i njihovom interpretacijom odražava ideologiju hrvatskog liječnika međunarodnog ugleda Andrije Štampara (1888. – 1958.), njegovu javnozdravstvenu politiku i socijalnomedicinske stavove. Štamparova ideologija je obilježena snažnom promjenom fokusa: s bolesti u binarni sustav bolest/zdravlje s naglaskom na zdravlje; bili su to početci organizirane preventive. Liječnici postaju liječnici i učitelji naroda, a prije svega moraju biti socijalni radnici. Društvene okolnosti, npr. siromaštvo, Štampar rabi kao okvir i ishodište socijalnim bolestima. Pozornost se skreće s individualnog na društveni organizam, a dispanzerski i terenski rad to i omogućuje.

U vrijeme kada je na čelu Zbora liječnika Hrvatske bio Vladimir Ćepulić (1891. – 1964.), istaknuti ftizeolog i borac protiv tuberkuloze, Zbor 1935. godine dobiva svoju zgradu Hrvatski liječnički dom pa se intenziviraju njegove akcije vezane uz oživotvorenje Muzeja za povijest zdravstva. Ćepulić je u Liječničkom domu privremeno za Muzej namijenio dvije prostorije, dok se na Medicinskom fakultetu ne osnuje Zavod za povijest medicine u sklopu kojega je kao njegova logična sastavnica trebao biti i Muzej. U poslovima osnutka Muzeja uz Vladimira Ćepulića, tadašnjeg predsjednika Zbora, najaktivniji je bio Stanko Sielski (1891. – 1958.), ravnatelj novoustanovljenog Zavoda za suzbijanje endemijskog sifilisa u Banja Luci, poznavatelj povijesti medicine te istaknuti kolekcionar. Upravni odbor Zbora na svojoj sjednici 10. kolovoza 1942. izabrao ga je za kustosa Muzeja u osnivanju. Nakon što je Muzej otvoren 1944. godine, njegovim upraviteljem je imenovan Lujo Thaller (1891. – 1949.), koji ga je koristio i u nastavi iz povijesti medicine, ponovno uvedenoj 1948. godine kao obavezni kolegij. Značajan dio eksponata toga prvog hrvatskog muzeja medicine činile su fotografije vezane za povijest medicine, komunalnu higijenu i javno zdravstvo. Kako se nije ostvario plan o osnutku Muzeja pri Medicinskom fakultetu, građa Muzeja za povijest zdravstva pohranjena je od 1960-ih u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

Ova virtualna zbirka sadrži digitaliziranu fotografsku baštinu Muzeja za povijest zdravstva u Hrvatskoj  koja je preuzeta od Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU za Hrvatski muzej medicine i farmacije 2015. godine. Utemeljitelj prvoga hrvatskog muzeja medicine Vladimir Ćepulić prikupio je u suradnji sa Stankom Sielskim fotografske negative vezane za povijest zdravstva te je dao izraditi fotopovećanja kaširana na karton i priređena za izlaganje u Muzeju. Na samim fotografijama većinom su napisane legende crnim ili bijelim tušem, kao i rukopisom na poleđini. Zbirka sadrži nekoliko tematskih skupina: stambena bijeda u Zagrebu 1924.; zgrade zdravstvenih ustanova; zdravstveno prosvjećivanje; stambeni i higijenski uvjeti u hrvatskim selima; sanitarna tehnika; asanacija turopoljskog sela Mraclina; stara groblja; umjetnička djela koja prikazuju svetce zaštitnike zdravlja; stambeni i higijenski uvjeti u Bosni; narodna medicina u Bosni.

Građu je digitalizirao Zoran Svrtan (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb) u okviru nacionalnog projekta eKultura – digitalizacija kulturne baštine.

Na slici: Prva Zdravstvena pomoćnica u Hrvatskoj u Šestinama osnovana 1923. godine, inv. br. HMMF-5000

Zbirka je dostupna na internetskom portalu Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DiZbi HAZU) na poveznici: https://dizbi.hazu.hr/a/?pc=i&id=2594121 .