Tema mjeseca uz odabrani muzejski predmet

U današnje vrijeme pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom najaktualnije su teme vezane za sprječavanje širenja zaraznih bolesti.
Evo kako se to radilo u Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću na području Vojne krajine.

SANITARNI KORDON
Patentom Karla VI. iz 1728. godine bili su uspostavljeni preduvjeti za stvaranje stalnoga sanitarnog kordona na području Vojne krajine. Kordon je konačno uspostavljen 1770. godine i protezao se od jadranske obale do Mađarske, te je predstavljao kompleksnu mrežu čardaka, kontumaca i raštela koji su razdvajanjem osoba i tereta te postupcima raskuživanja trebali spriječiti širenje zaraza iz Osmanlijskog Carstva, osobito kuge i kolere, na područje Habsburške Monarhije. Roba označena kao zaražena obično se raskuživala pomoću dima, pranjem u octu ili izlaganjem svježem zraku. Također, obavljala se i karantena robe i osoba koja je ovisno o stupnju zaraze mogla trajati i 40 dana. Najveći kontumaci u Vojnoj krajini bili su podignuti u Kostajnici, Slavonskom Brodu, Zemunu i Senju. Prema odredbi iz 1816. karantenski liječnici morali su imati završen studij medicine, što je dovelo do unaprjeđenja razine zdravstvene skrbi u Slavoniji. Uz epidemiološku, kordon je imao i važnu političko-ekonomsku ulogu za Habsburge, jer je sprječavao intenzivniji trgovački promet između Hrvatske i Bosne. Sanitarni kordon ukinut je 1872. godine, dijelom zbog nestanka rizika od kuge, a dijelom zbog promjene politike Monarhije prema Balkanu.
(tekst preuzet iz Scenarija stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije)

Na slici:
Kontumac u Sl. Brodu 19. st., Zagreb, 1950-ih
crtež, rukopis, karton, fotografije, inv. br. HMMF-98