Gjuro Armen Baglivi
Početci studija medicine
(Izvadak iz teksta: Fatović-Ferenčić, Stella. „Neka bude sretno, svečano i uspješno“: Diplome naših studenata sa stranih sveučilišta. // Diplome hrvatskih liječnika iz Zbirke diploma i povelja Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU. Zagreb : Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017. Katalog izložbe, str. 5 – 58.)
Prva škola na Zapadu u kojoj se moglo steći medicinsko obrazovanje bila je Salernska medicinska škola koja se smatra pretečom kasnijih sveučilišta. Njezini se najraniji tragovi mogu pratiti od 9. stoljeća. Car Fridrik II. podijelio joj je pravo podjeljivanja diploma uz uvjet da je kandidat učio secirati mrtvo tijelo.
Diplomu glasovite salernske škole dobio 1688. godine i poznati dubrovački liječnik Gjuro Armen Baglivi, jedan od najpoznatijih liječnika svoga doba.
Postupno se otvaraju i druga europska sveučilišta u sklopu kojih se razvija i medicinska nastava, primjerice, u Bologni s medicinskim fakultetom osnovanim 1158. godine. U razdoblju od 12. do 14. stoljeća Europom se širi mreža sveučilišta, od onih u Reimsu (1145.) i Oxfordu (1167.) do onih u Parizu (1200.), Montpellieru (1220.), Padovi (1222.), u Napulju (1224.), potom u Pragu (1348.), Beču (1365.), Budimu (1389.) itd.
U Bologni su već veoma rano predavali i neki naši liječnici: dubrovački liječnik Domenico Galleotti Rollandio bio je ondje već 1394. – 1422. profesor medicine i astrologije na kolegiju liječnika i filozofa, a kasnije i Lujo Gjurašević.
U Padovi je na sveučilištu zaživio medicinski studij 1250. godine. Na vrhuncu svoje reputacije, padovanska visoka škola 1405. godine potpada pod vlast Mletačke republike, čime postaje sveučilišni grad Venecije. Zanimljiva je činjenica da su velikani koji ondje predaju postali profesori kao veoma mladi; primjerice, Vesalius je imenovan profesorom s 23 godine, dan nakon što je diplomirao, Colombo s 27 godina, Galileo Galilei u dobi od 28, a Morgagni s 29 godina.
Odlukom iz 1438. godine za rektora se nije smjela birati osoba iz Padove, a na rektorsku su dužnost mogli biti birani i studenti. Tako je, primjerice, 1431. rektorsku dužnost obnašao Ivan de Albertis iz Kopra, u vrijeme kada je još bio student. Rektorom je 1579. imenovan i poznati hrvatski pjesnik Dominko Zlatarić iz Dubrovnika. Premda nije bio liječnik, za vrijeme njegovog rektorskog mandata uvedena je praktična klinička nastava na tamošnjem medicinskom fakultetu. Početkom 16. stoljeća u Padovi je držao predavanja i zadarski liječnik Federik Grisogono Bartolačić, a u 18. stoljeću profesor medicine je i Šime Stratico, također iz Zadra.
